Nakon provedenih parlamentarnih izbora u travnju 2024. godine i uspješnog formiranja parlamentarne većine, pred nama su i novi izbori, odnosno izbori za Europski parlament. Naime, Predsjednik Republike Hrvatske raspisao je izbore za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske koji će se održati 9. lipnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o provedbi izbora za Europski parlament u 2024. godini.
Ukratko o Europskom parlamentu
Europski Parlament je zakonodavno tijelo Europske unije te ima 705 zastupnika izabranih u 27 država članica Europske unije. Zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na neposrednim općim izborima na mandat od pet godina. Zastupnička mjesta dodjeljuju se prema broju stanovnika svake države članice Europske unije.
Zastupnici u Europskom parlamentu svrstani su prema svojem političkom opredjeljenju, a ne prema nacionalnosti, odnosno državi iz koje dolaze. U Europskom parlamentu trenutno djeluju sedam klubova zastupnika: Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Klub zastupnika Renew Europe, Klub zastupnika Zeleni/Europski slobodni savez, Klub zastupnika Identitet i demokracija, Klub zastupnika Europski konzervativci i reformisti i Klub zastupnika Ljevica - GUE/NGL.
Zastupnici obnašaju dužnost u svojim izbornim jedinicama u Strasbourgu, gdje sudjeluju na plenarnim sjednicama te Bruxellesu, gdje sudjeluju na sjednicama odbora i klubova zastupnika.
Europski parlament kao izravno izabrano tijelo Europske unije ima zakonodavne, nadzorne i proračunske ovlasti.
Zakonodavne ovlasti su primjerice: donošenje propisa Europske unije na temelju prijedloga Europske komisije, u suradnji s Vijećem Europske unije, donošenje odluka o međunarodnim sporazumima, preispitivanje programa rada Europske Komisije te pozivanje Komisije da predloži zakonodavne akte.
Nadzorne ovlasti uključuju primjerice: razmatranje predstavki građana i pokretanje istraga, raspravljanje o monetarnoj politici s Europskom središnjom bankom, davanje razrješnice, odnosno odobravanje izvršenja proračuna Europske unije.
Proračunske ovlasti uključuju primjerice: u suradnji s Vijećem Europske unije odlučivanje o proračunu Europske unije, odobravanje dugoročnog proračuna Europske unije (višegodišnji financijski okvir).
Mandat članova u Europskom parlamentu
Na osnovu Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Europski parlament bira se 12 članova iz Republike Hrvatske.
Članovi u Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Dakle, članovi Europskog parlamenta biraju se na petogodišnji mandat, a on počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, s time da se može produljiti ili skratiti sukladno odluci Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja.
Aktivno biračko pravo - tko ima pravo glasa na izborima za članove u Europski parlament
Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.
Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani drugih država članica Europske unije koji imaju prijavljeno prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom upravnom tijelu u županiji ili Gradu Zagrebu, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Republici Hrvatskoj podnesu zahtjev za upis u registar birača Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u registar birača, državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, prethodno mjesto boravišta u inozemstvu; da će ostvariti pravo glasovanja samo u Republici Hrvatskoj; da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin, presliku inozemne identifikacijske isprave.
Pasivno biračko pravo – tko ima pravo biti izabran na izborima za članove u Europski parlament
Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.
Također, za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prijavljeno prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje te da su upisani u registar birača Republike Hrvatske.
Ako je pravo kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice Europske unije ostvario u Republici Hrvatskoj, tada to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
S druge strane, državljanin Republike Hrvatske koji ostvari pravo na kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
Nespojivost dužnosti
Značajno je istaknuti da član u Europskom parlamentu istodobno s obnašanjem te dužnosti ne može biti: predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru, član Vlade Republike Hrvatske, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ravnatelj državne upravne organizacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, veleposlanik, generalni konzul, župan i zamjenik župana, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda koji su od posebnoga državnog interesa te čelnik pravne osobe koja je Hrvatskom saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće. Naime, te kategorije osoba se mogu kandidirati za člana Europskog parlamenta, ali u slučaju da budu izabrani za člana u Europski parlament prestaje im funkcija koju obnašaju, i to s danom početka mandata u Europskom parlamentu.
Tijela za provedbu izbora
Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su: Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.
Mjesto provedbe izbora za članove u Europski parlament
Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu, dok birači druge države članice Europske unije glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili privremenog boravka.
Propisane su i određene iznimke vezane za mjesto glasovanja za pojedine kategorije birača. Sukladno članku 9. stavku 3. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te birači lišeni slobode glasuju na posebnim biračkim mjestima određenima u skladu s odredbama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.
Birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica Republike Hrvatske, glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, uz prethodnu registraciju ili potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta.
Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Kandidiranje na izborima za članove u Europski parlament
Kandidiranje je postupak predlaganja kandidacijskih lista od strane ovlaštenih predlagatelja.
Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista su: političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama i birači.
Kandidacijsku listuza izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.
Na kandidacijskoj listi mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Ukoliko predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja članova koji se biraju u Europski parlament iz Republike Hrvatske, tada kandidacijska lista neće biti pravovaljana.
Birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa birača. Za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača.
Izbor članova u Europski parlament
Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju.
Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, čini jednu izbornu jedinicu.
Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Naime, birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (tkz. preferirani glas).
Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača.
Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, tada je odlučujući poredak na listi kandidata.
Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja
Na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske birač glasujesamo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću.
Naime, birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas, tada zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.
Važeći glasački listić je onaj glasački listić iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je kandidacijsku listu birač glasovao.
S druge strane, glasački listić je nevažeći u sljedećim slučajevima:
Birači mogu glasovati u vremenskom razdoblju od sedam do devetnaest sati. Birališta se zatvaraju u devetnaest sati, s tim da će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje.
Rezultate izbora za članove u Europski parlament utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove u Europski parlament, tada će bez odgađanja objaviti sljedeće:
1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko glasova je dobila pojedina kandidacijska lista, imena i prezimena kandidata s te kandidacijske liste s brojem preferiranih glasova i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića
2. broj mandata koje je dobila svaka kandidacijska lista te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za članove u Europski parlament.
Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske.
S obzirom na to da se na razini Europske unije donose brojne značajne odluke čiji se učinci direktno odražavaju i na građane Republike Hrvatske, potrebno je u što većem broju izaći na predstojeće izbore i izabrati političke predstavnike koji će najbolje zastupati interese Republike Hrvatske u Europskom parlamentu.
Bernard Iljazović
Literatura:
