Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.2.2020

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Ovim člankom se obrađuju najznačajnije promjene pri obavljanju registrirane poduzetničke djelatnosti - obrta od strane fizičkih i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 127/19., te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2020. godine.

Zakonom o obrtu ("Narodne novine" br. 143/2013. i 127/2019.) je propisan sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, upravni nadzor te druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016-2020 u sklopu temeljnog cilja OBRAZOVANJE, ZNANOST I ŠPORT kao specifični cilj definiran je cilj Obrazovni sustav koji je usklađen s potrebama tržišta rada, kojim se predviđa uvođenje modela dualnog strukovnog obrazovanja u kojemu poslodavci postaju partneri  obrazovnim institucijama te zajedno odlučuju o programu i upisnim kvotama. Njime se namjerava omogućiti fleksibilnost strukovnih kurikuluma i njihovo povezivanje s obrazovanjem odraslih i cjeloživotnim učenjem. Hrvatski model dualnog obrazovanja temeljio bi se na primjerima najbolje prakse (Savezna Republika Njemačka, Republika Austrija, Švicarska Konfederacija) uz istovremeno zadržavanje tradicionalno najboljih elemenata vlastitoga strukovnog obrazovanja.

Obrazovanje za vezane obrte provodi se temeljem Jedinstvenog modela obrazovanja (JMO) koji predstavlja modalitet „dualnog obrazovanja“ prilagođenog našim prilikama i u primjeni je od 2003. godine. Naime, do 2003. godine u Republici Hrvatskoj u provedbi su bila dva modela obrazovanja za obrtnička zanimanja, klasični odnosno školski model i dualni model. Kako bi se izbjegao navedeni paralelizam početkom 2003. godine pristupa se izradi programa izobrazbe u takozvanom Jedinstvenom modelu obrazovanja - JMO. Jedinstveni model obrazovanja (JMO) provodi se temeljem naukovanja u trajanju od tri godine, gdje su osnovne karakteristike Jedinstvenog modela obrazovanja (JMO):

- veća zastupljenost praktične nastave koja se izvodi u gospodarstvu, minimalno 70% praktičnog dijela naukovanja provodi na radnom mjestu u licenciranom obrtu ili pravnoj osobi

-  teorija je integrirana u praktično usavršavanje naukovanja

-  učenike poučavaju majstori u struci

-  učenici stječu vještine potrebne za samostalan rad u struci i poduzetničke vještine

-  po zaposlenju manje vremena je potrebno za uvođenje novih zaposlenika na posao.

Uzimajući u obzir prethodno navedeni cilj koji je istaknut u Programu Vlade Republike Hrvatske te koji predviđa preuzimanje primjera najbolje prakse iz zemalja koje imaju razvijeni dualni sustav strukovnog obrazovanja (Savezna Republika Njemačka, Republika Austrija, Švicarska Konfederacija) temeljem kojih mladi stječu vještine koje su tražene na tržištu rada te time direktno pridonose povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarskih subjekata, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje za vezane obrte predmetnim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, obuhvaćena je:

- provedba pomoćničkog ispita koji se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu preimenuje u naučnički ispit te prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore kako je bilo do 2013. godine, kada je nadležnost dana Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,

- uspostava koncepta naučničkog ispita na način da je isti sastavni dio završnog rada te se sastoji od projektnog zadataka kojim se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja kao i vještine potrebne za obavljanje poslova određenog obrta pred stručnim povjerenstvom, s tim da se kao dokaz o uspješno položenom pomoćničkom/naučničkom ispitu te stečenim ključnim i stručnim kompetencijama i stečenom radnom iskustvu izdaje dodatak svjedodžbi o naukovanju,

- odgovarajuće propisivanje osiguranja kvalitete provedbe naučničkih ispita te vanjsko vrednovanje ovoga procesa od strane Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (skraćeno: NCVVO),

- odgovarajuće propisivanje osiguranja kvalitete provedbe naukovanja kroz formiranje neovisnog tijela sastavljenog od ključnih dionika (Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) koje ima zadatak provedbe stručnog nadzora kvalitete provedbe naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba kako bi se spriječili problemi u provedbi naukovanja te savjetodavnu ulogu u smislu pružanja pomoći obrtnicima i pravnim osobama prilikom provedbe samog naukovanja,

- propisivanje suglasnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte čime je osiguran neposredan utjecaj gospodarskog sektora na strukturu upisa,

- u cilju osiguravanja maksimalnog utjecaja gospodarstva na usklađenost kvalifikacija s potrebama gospodarstva i tržišta rada strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija iz sustava vezanih obrta izrađuje ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta,

- odgovarajuće uređenje naukovanja odraslih osoba,

- propisivanje nadležnosti za donošenje programa za edukaciju mentora u gospodarstvu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a za čiju provedbu će biti nadležna Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora,

- osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućena je registracija vezanog obrta za čije obavljanje je kao uvjet propisan majstorski ispit bez obveze polaganja ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tim poslovima čime se liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće valorizira stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.

Ujedno je za očekivati da će se temeljem odgovarajućeg normiranja materije vezane uz obrazovanje za vezane obrte otkloniti postojeća ograničenja koja onemogućuju daljnji razvoj sustava obrazovanja za vezane obrte koji predstavlja modalitet „dualnog obrazovanja“ prilagođenog našim prilikama.

Zakonodavni okvir za razvoj strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji

Naukovanje predstavlja posebno učinkovit oblik učenja u okviru strukovnog obrazovanja koji se zasniva na radu te koji ujedno olakšava prelazak u svijet rada te je stoga potrebno poduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti za daljini razvoj i unaprjeđenje istoga.

Nadalje, kroz niz strateških dokumenata donesenih na razini Europske unije, a posebice kroz dokument Novi program vještina za Europu1 istaknuto je da bi poduzeća i socijalni partneri trebali sudjelovati u oblikovanju i pružanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja utemeljenih na radu te naukovanja, obzirom da tijekom naukovanja mladi stječu vještine koje poslodavci traže te pridonose povećanju produktivnosti i konkurentnosti poduzeća. Također, budući da dokazano olakšava pristup tržištu rada i otvara mogućnosti za pronalazak posla, naukovanje je politički prioritet u Europskoj uniji, s obzirom na nezaposlenost mladih u Europskoj uniji koja u veljači 2019. godine iznosila oko 15 %, a što je dvostruko više od ukupne stope nezaposlenosti u istom razdoblju (oko 7 %).

U ožujku 2018. godine Vijeće Europske unije donijelo je Preporuke Vijeća o Europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja kojim se želi stvoriti usklađen okvir za naukovanje koji se temelji na zajedničkom shvaćanju kvalitete i učinkovitosti, uzimajući u obzir raznolikost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama. Njime će se poduprijeti reforme sustava naukovanja u državama članicama kako bi se poboljšala njihova kvaliteta i učinkovitost.

U sklopu Kopenhaškog procesa, ministri odgovorni za razvoj strukovnih vještina iz svih država članica, država kandidata i zemalja Europskog gospodarskog prostora, zajedno s Europskim socijalnim partnerima (ETUC, BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP) i Europskom komisijom, sastali su se u Rigi 20. lipnja 2015. godine te donijeli pet srednjoročnih prioriteta strukovnog obrazovanja i osposobljavanja razdoblje 2015. - 2020. (Zaključci iz Rige)2. Jedan od prioriteta je „promicanje učenja kroz rad u svim oblicima, pri čemu se posebna pažnja pridaje naukovanju, uključivanjem socijalnih partnera, poduzeća, komora i pružatelja usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO), kao i poticanjem inovacija i poduzetništva.".

Republika Hrvatska je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije ("Narodne novine", broj 124/14.) potvrdila stratešku orijentaciju strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema učenju temeljenom na radu gdje je kao ključan element za uspješno unapređenje provedbe ovoga modela navedena trajna edukacija i usavršavanje mentora kod poslodavaca koji su zaduženi za učenike tijekom njihovog boravka u gospodarskim subjektima i institucijama.

Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanjaza razdoblje od 2016. do 2020. godine, koji je usvojen na 41. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 28. rujna 2016. godine, u Mjeri 2.6. Jačanje kapaciteta mentora kod poslodavca definira osmišljavanje jednostavnog modela pedagoškog obrazovanja za mentore iz gospodarstva radi jačanja kapaciteta poslodavaca za primanje učenika na praksu. Mentori koji pripremaju učenike za prijelaz na tržište rada, trebaju imati omogućen kvalitetan profesionalni razvoj koji će im pomoći u ispunjavanju njihove uloge.

Učenje na radnom mjestu odnosno naukovanje omogućava lakše usvajanje znanja i vještina u strukovnom obrazovanju te rezultira boljom zapošljivošću mladih, a obzirom programi za stjecanje zanimanja iz područja vezanih obrta osiguravaju visoku zastupljenost praktične nastave u praktikumu škole i u gospodarstvu, istima se stvaraju preduvjeti za stjecanje vještina potrebnih za samostalan rad u zanimanju te usvajanje poduzetničkih vještina neposredno u gospodarstvu.

Prikaz najznačajnijih promjena koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Kao najznačajnije promjene koje su uvedene stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 127/19.) ističemo povratak provedbe pomoćničkih ispita od strane Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u nadležnost Hrvatske obrtničke komore kao i povratak provedbe evidencije i verifikacije ugovora o naukovanju od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, ukidanje plaćanja naknade za izdavanje obrtnice i odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, produljenje ukupnog trajanja obavljanja sezonskog obavljanja obrta, te usklađivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu s odredbama Zakona o sustavu državne uprave. Naime, dosadašnja rješenja koja su bila uvedena Zakonom o obrtu (»Narodne novine«, broj 143/13.), u dijelu koji se odnosi na obrazovanje za vezane obrte pokazala su se u primjeni neodgovarajućima i ograničavajućima.

a) Pomoćnički ispit

Zadaća pomoćničkog ispita je neposredno dokazivanje izlaznih kompetencija kojima se ostvaruje cilj završetka obrazovanja za obrtnička zanimanja, dakle neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje profesionalne djelatnosti temeljem izrade praktičnog uratka koji ocjenjuje povjerenstvo u koje su osim nastavnika struke uključeni i obrtnici - majstori na koji način se ostvaruje vanjsko vrednovanje.

Organizacija i provedba pomoćničkih ispita bila je značajno otežana obzirom da je glavnina poslova bila dana u nadležnost ustanovama za strukovno obrazovanje. Također, zbog ovakvog uređenja izgubila se važna spona između gospodarstva i obrazovanja koju je omogućavala Hrvatska obrtnička komora, jer ustanove za strukovno obrazovanje nisu bile u mogućnosti motivirati gospodarske subjekte za sudjelovanje u pomoćničkim ispitima.

Posljedično, evidentan je problem uključivanja predstavnika gospodarstva u provedbu ovih ispita, jer ustanove za strukovno obrazovanje ne potiču učenike na polaganje pomoćničkih ispita zbog čega je ispitu svake godine pristupao sve manji broj učenika (npr. u školskoj godini 2017/2018. pomoćničkom ispitu pristupilo je 42 % učenika koji su završili treći razred srednje škole u zanimanjima za vezane obrte). Također je uočena potreba usklađivanja procesa polaganja završnog rada i pomoćničkog ispita koji se sada polažu neovisno jedan o drugome.

b) Promjena nadležnosti u svezi evidencije ugovora o naukovanju

Promjena nadležnosti u svezi evidencije ugovora o naukovanju uzrokovala je dodatna administrativna opterećenja za ustanove za strukovno obrazovanje jer su iste bile obvezne dostavljati sklopljene ugovore o naukovanju na evidenciju i verifikaciju Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, ali i provoditi postupak registracije ugovora kroz aplikaciju eNaukovanje obzirom da to učenici nisu bili u stanju učiniti samostalno.

Samim prenošenjem nadležnosti za evidenciju ugovora o naukovanju na Hrvatsku obrtničku komoru, pridonijet će se decentralizaciji cijelog procesa jer Hrvatska obrtnička komora kroz područne obrtničke komore jedina može povezati učenike i poduzetnike koji su žele provoditi naukovanje te neposredno pružiti pomoć učenicima, obrtnicima i pravnim osobama u procesu sklapanja ugovora o naukovanju i vođenja pripadajuće evidencije.

c) Obveza polaganja posebnog programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija

Uvođenjem obveze polaganja posebnog programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija dodatno su bili produbljeni problemi osiguranja dostatnih mjesta za izvođenje naukovanja, jer je onemogućeno izdavanje dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja velikom broju zainteresiranih obrtnika i pravnih osoba koje temeljem izuzetaka koje Zakon o obrtu (»Narodne novine«, broj 143/13.) predviđa neizostavno moraju zadovoljiti uvjet položenog ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

Također, od prosinca 2013. godine izdavanje dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja bilo je moguće jedino ukoliko osoba položi majstorski ispit. Naime, sadržaj ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika bio je prenesen u nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je donošenjem Programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje, suradnike u nastavi i mentore (»Narodne novine«, broj 8/16.), dodatno otežao provedbu koncepta učenja na radnom mjestu jer je propisao previsoku razinu ishoda učenja (60 ECTS bodova) za kategoriju osoba koje u skladu s odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09., 24/10., 22/13. i 25/18.) mogu provoditi praktičnu nastavu u školi, kao i za kategoriju poslodavaca koji žele primati učenike na praksu u svojim radionicama, tvrtkama ili institucijama.

Međutim, odlukom o donošenju Programa stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje i suradnike u nastavi (»Narodne novine«, broj 49/17.), otklonjena su navedena ograničenja i stvaraju se pretpostavke za donošenje jednostavnog modela pedagoškog obrazovanja za mentore koji primaju učenike na praktičnu nastavu radi jačanja kapaciteta poslodavaca za primanje učenika na praktičnu nastavu.

d) Ukidanje plaćanja naknade za izdavanje obrtnice i odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja

U svrhu smanjenja administrativnog opterećenja obrtnika i fizičkih osoba koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje ukinuto je plaćanje cijene obrtnice i cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja za koje se iznimno proteklih godina za svaku kalendarsku godinu donosila odluka ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta o oslobađanju od navedene obveze.

e) Produljenje ukupnog trajanja sezonskog obavljanja obrta

S obzirom na potrebe tržišta vezano za sezonsko obavljanje djelatnosti ukazala se potreba produljenja ukupnog trajanja sezonskog obavljanja obrta sa šest na devet mjeseci što je imalo i dodatnu posljedicu tj. ukidanje Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (»Narodne novine«, broj 60/10. i 17/12.). Naime, ovisno o trendovima na tržištu kao i osobnom odabiru obrtnika smatra se da sezonsko obavljanje ne treba uvjetovati popisom djelatnosti već jedino ograničenje može postojati kroz posebne propise.

f) Osnivanje Centra za mirenje Hrvatske obrtničke komore

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine«, 127/19.) pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se Centar za mirenje koji je u obavljanju svojih zadaća nezavisan. Nadalje, Skupština Hrvatske obrtničke komore kao najviše tijelo upravljanja Komore donosi Pravilnik o mirenju Centra za mirenje Hrvatske obrtničke komore.

g) Usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, izvršeno je usklađenje sa odredbom članka 33. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19.), jer je istim propisano da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi te da uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 150/11., 12/13. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama.

Prijelazne i završne odredbe

Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu propisano je da će:

osobama koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona položile pomoćnički ispit Hrvatska obrtnička komora ili agencija nadležna za strukovno obrazovanje temeljem uvida u svoje evidencije izdati potvrdu o položenom pomoćničkom ispitu sukladno propisu kojim se uređuje upravni postupak.

Također je propisano da je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dužan donijeti provedbene propise.

Hrvatska obrtnička komora će u roku od dvije godine od 1.1.2020. godine tj. od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti postupak provjere ispunjenosti uvjeta za izvođenje naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba koji su ishodili dozvole (licencije) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje su izdane najmanje prije sedam godina.

Nadalje, osobama koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona položile pomoćnički ispit Hrvatska obrtnička komora ili agencija nadležna za strukovno obrazovanje će temeljem uvida u svoje evidencije izdati potvrdu o položenom pomoćničkom ispitu sukladno propisu kojim se uređuje upravni postupak.

Alan Vajda, mag. iur.

_________________________

1 COM(2016) 381 final

2 http ://www .asoo. hr/default.aspx?id=3717

3 https://mzo.gov.hr/



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2020

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite