Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.10.2019

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave

Institut izvansudske ovrhe uz sudjelovanje javnih bilježnika uveden je u hrvatsko ovršno pravo još početkom 2006. godine. Međutim, postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne omogućuje da se rješenje o ovrsi doneseno od strane javnog bilježnika izravno provede u državama članicama Europske unije pa se razmatra ideja da se ovršni postupak vrati pod isključivi nadzor suda.

U skladu s trenutno važećim Ovršnim zakonom („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. – u nastavku: OZ) ako nije drugačije određeno, ovrha se određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. O prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava odlučuju javni bilježnici.

Vjerodostojnom ispravom smatra se ona isprava koja potpuno i istinito odražava neki poslovni događaj. Vjerodostojna isprava na temelju koje se može odrediti ovrha može biti račun (računom se smatra i obračun kamata), mjenica i ček s protestom i povratnim računima (kad je to potrebno za zasnivanje tražbine), javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom (članak 31. stavak 1. OZ-a).

Kako bi vjerodostojna isprava bila podobna za ovrhu, u njoj moraju biti naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Ako se radi o računu koji se plaća naknadno, odnosno u određenom roku, a u kojem je primatelj tog računa fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, osim prethodno navedenih podataka potrebno je navesti i svojevrsno upozorenje prema kojem vjerovnik može zatražiti ovrhu nad dužnikom na temelju vjerodostojne isprave. U slučaju da se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine ili ako je označio dan njezine dospjelosti.

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
mora biti postavljen prije ovršnog zahtjeva u obliku platnog naloga odnosno naloga ovršeniku da namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima u roku osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Također, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora biti razumljiv te sadržavati  oznaku javnog bilježnika, ime i prezime odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i OIB, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika (ako ih stranke imaju) njihovu adresu i OIB, naznaku vjerodostojne isprave, ovršni zahtjev i potpis podnositelja.

Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnosi se javnom bilježniku koji ga je izdao. Ako je javnom bilježniku podnesen nepravodoban, nedopušten ili neobrazložen prigovor protiv rješenja koje je izdao, radi donošenja odluke u povodu prigovora on taj spis prosljeđuje nadležnom sudu koji donosi rješenje o odbacivanju takva prigovora. Ako je prigovor protiv rješenja pravodoban, dopušten i obrazložen, javni bilježnik će radi provedbe daljnjeg postupka proslijediti spis nadležnom sudu koji će u povodu takva prigovora donijeti odluke iz članka 57. i 58. Ovršnog zakona.

Smatra se da je prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dovoljno obrazložen ako je ovršenik u njemu označio rješenje o ovrsi koje pobija i potpisao taj prigovor te ako općenito dovede u pitanje zakonitost i pravilnost rješenja o ovrsi (Rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž 7705/2017-2 od 04. siječnja 2018.)

Osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka, ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana. Ako u podnesenom prigovoru ovršenik ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

Odredbom članka 58. stavka 1. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Isto tako, prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja, a neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.

Dakle, sud će odbaciti prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika ako nije naveo u kojem dijelu pobija rješenje o ovrsi, već je primjerice, samo naveo da će svoje obveze podmiriti (Rješenje Županijskog suda u Varaždinu, broj: Gž 2094/2017-2 od 07. siječnja 2019.)

Za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave mjesno je nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. U situacijama u kojima postoji više ovršenika s različitim prebivalištima za koje ne postoji mjesna nadležnosti istog javnog bilježnika, nadležan može biti javni bilježnik koji je mjesno nadležan za bilo kojeg od ovršenika. Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku ili sudu umjesto javnom bilježniku, sud će takav prijedlog odbaciti.

Nakon što javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. Međutim, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.

U slučaju da nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu te ako se tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.

Pošto postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne omogućuje da se rješenje o ovrsi doneseno od strane javnog bilježnika izravno provede u državama članicama Europske unije (Presuda Suda Europske unije u predmetu Pula Parking d.o.o. protiv Svena Klausa Tederahna, C-551/15 od 9. ožujka 2017. i Presuda Suda Europske unije u predmetu Ibrica Zulfikarpašić protiv Slavena Gajera, C-484/15 od 9. ožujka 2017.), u planu je uvođenje novog ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave.

Novi Ovršni zakon

Trenutno se radi na izradi novog Ovršnog zakona, pa je, između ostalog, u Prijedlogu Ovršnog zakona navedeno da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave planira staviti pod nadzor suda. Sud bi trebao biti opće i redovno nadležno tijelo, ali se zbog rasterećenja sudova zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. U skladu s predloženim odredbama, ovršni postupak bi se na temelju vjerodostojne isprave pokretao podnošenjem prijedloga nadležnom sudu, a ne kao što je do sada, nadležnom javnom bilježniku. Sud bi nakon zaprimanja urednog prijedloga ovrhovoditelja, putem automatske dodjele ravnomjerno  dodijelio spis javnom bilježniku prema abecednom redu njihovih prezimena. 

U cilju jačanja zaštite ovršenika predloženo je i rješenje u kojem bi javni bilježnik po zaprimanju urednog prijedloga ovrhovoditelja zaključkom pozvao ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako ovršenik ne bi osporavao prijedlog za ovrhu, javni bilježnik bi tada izradio nacrt odluke za suca i dostavio ga sudu elektroničkim putem. Naravno, ovršenik bi imao pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi.

Predloženo je i da rješenje o ovrsi izdaje sud te da rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika mora sadržavati obavijest odnosno uputu ovršeniku u vezi s primanjima i naknadama koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena. Ovim zakonskim rješenjem sve će odluke suda biti donesene u kontradiktornom postupku, što se odnosi i na odluke u čijem donošenju sudjeluju javni bilježnici kao pomoćnici suda, te će tako biti provedive u svim državama članicama Europske unije. Na taj se način rješava problem provođenja rješenja o ovrsi izvan granica Republike Hrvatske, odnosno u državama članicama Europske unije.

Marina Turković



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite