Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.4.2019

Azijska infrastrukturna investicijska banka - AIIB

Azijska infrastrukturna investicijska banka (engl. Asian Infrastructure Investment Bank, dalje: AIIB, Banka ), sa sjedištem u Pekingu, međunarodna je razvojna banka osnovana 2015. godine na inicijativu Vlade Narodne Republike Kine, a Hrvatska bi mogla postati prva zemlja članica EU-a u koju Banka investira.

Osnivanje AIIB-a odlično se uklapa u inicijativu kineskog predsjednik Xi Jinpinga, poznatu pod nazivom Belt and Road Initiative, a kojom Kina želi simbolički obnoviti Put svile i dugoročno postati nova globalna supersila.

„China“ je naziv koji Kinezi koriste isključivo u komunikaciji sa strancima, dok oni sami svoju zemlju nazivaju „Zhongguo“, što doslovno znači Središnja Država. Pojam se ne koristi samo u geografskom smislu. Njegovo značenje puno je šire, a prije svega odražava način na koji Kinezi vide sebe, kao političko, kulturno i vojno središte ljudske civilizacije.

Treći po redu „Pax Sinica“, nastupit će, prema kineskim planovima, kada Kina dovoljno ekonomski, politički i vojno ojača. Uvjet za uspjeh kineskog plana je ekspanzija utjecaja koja se prvenstveno, ali ne uvijek, ostvaruje putem niza bilateralnih sporazuma koje Kina sklapa s drugim nacionalnim i supranacionalnim subjektima.

Osnivanje AIIB-a uzburkalo je svjetske financijske krugove, poglavito američke, koji su osnivanje smatrali udarom na svjetski financijski poredak, a samu Banku izravnom konkurencijom Svjetskoj Banci i MMF-u.

Sjedinjene Države probale su diplomatskom ofenzivom zaustaviti osnivanje, ali kada su projekt podržale Velika Britanija, Njemačka, Francuske i druge velike američke saveznice, SAD je morao priznati da je bitka izgubljena.

Nekadašnji ministar financija, Larry Summers, nastalu situaciju opisao je kao:

„…trenutak u kojem su Sjedinjene Američke Države izgubile svoju ulogu pokrovitelja globalnog ekonomskog sustava.“

Misija AIIB-a je poboljšanje društvenih i socijalnih prilika u regiji koja je, prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda, definirana kao geografska regija Azije i Oceanije (APAC Region), a Ugovorom o osnivanju AIIB-a regija je proširena i na Rusku Federaciju. Temeljni kapital Banke iznosi 100 milijardi USD, raspodijeljen u 1 milijun dionica, svaka u vrijednosti od sto tisuća američkih dolara.

Članstvo u AIIB-u otvoreno je i članicama Međunarodne banke za obnovu i razvoj (engl. International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) ili Azijske banke za razvoj (engl. Asian Development Bank – ADB).

Članice su podijeljene u dvije osnovne skupine: regionalne i neregionalne, a do danas je odobreno članstvo za 93 države o čega su 44 punopravne regionalne članice i 26 punopravnih neregionalnih članica, među kojima je i 17 članica EU.

Od 2016. godine, od kada posluje, AIIB je odobrio 39 projekata ukupne vrijednosti 7.94 milijarde dolara.

Bitno je napomenuti da nema zapreka za investiranje u zemlje koje se nalaze izvan geografske regije Azije i Oceanije, ali je nužno da projekt kojeg banka podrži donosi izravnu korist za navedenu regiju. Osim u projekte koji se nalaze u zemljama regije APAC-a, Banka je značajna sredstva investirala i u neregionalne članice: Tursku, Gruziju, Tadžikistan, Egipat i Oman.

Na 150. sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je održana 4.4.2019., prihvaćen je Prijedlog zaključka u vezi iskazivanja interesa za ostvarivanjem članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci.

Slijedom toga, projekti koji bi mogli biti financirani u Republici Hrvatskoj moraju ostvarivati ciljeve Banke, a koji su podijeljeni na tri područja – Održiva infrastruktura, Međugranična povezanost i Aktiviranje privatnog kapitala.

Kao članica IBRD-a, Republika Hrvatska zadovoljava osnovni preduvjet za članstvo u AIIB-u.

Članstvo u Banci omogućilo bi Republici Hrvatskoj i sudjelovanje u upravljanju AIIB-om. Naravno, snaga Hrvatske glasačke „moći“ ovisit će o broju upisanih dionica odnosno o količini novaca koju smo spremni u tu svrhu izdvojiti.

S obzirom na to da Republika Hrvatska ne bi bila regionalna članica, svoju šansu vidi u projektima koji bi zadovoljili interese ciljeva Međugranične povezanosti – željeznice, ceste, luke i mobilne mreže pete generacije.

Prema svemu sudeći, Hrvatska bi mogla postati prva zemlja članica EU-a u koju Banka investira.

Kina je putem inicijative Kina+16, a koja obuhvaća 11 država članica EU-a te 5 država nečlanica (Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija), intenzivirala i proširila suradnju s državama istočne i srednje Europe u području ulaganja, prometa, financija, znanosti, obrazovanja i kulture.

Neven Brkić, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite