Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

11.4.2019

Apstraktna kontrola izbornih pravila za Europski parlament

Uz konkretnu kontrolu pojedinih akata te provođenje nadzora izbornih postupaka, Ustavni sud provodi i apstraktnu kontrolu sukladno ovlasti iz članka 125. Ustava, odnosno ocjenjuje suglasnost zakona s Ustavom i drugih propisa sa zakonom i Ustavom.

Vezano uz izborni postupak, rješenjem broj: U-I-5747/2013 od 12. lipnja 2014., Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ponovnu ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 15. stavka 2. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 92/10., 23/13. i 143/13., dalje: ZIČEPRH), pozivajući se na prethodno izražena stajališta u ocjeni pod brojem: U-I-1702/2013., rješenje od 19. prosinca 2013. Predlagatelji su u oba slučaja smatrali da je članak 15. stavak 2. ZIČEPRH-a u nesuglasnosti s člankom 14. stavkom 2. Ustava iz razloga što političke stranke sukladno citiranoj zakonskoj odredbi ne moraju skupljati potpise da bi predložile stranačke liste za izbore članova u Europski parlament, dok građani da bi predložili kandidacijsku listu, sukladno osporenom članku, moraju skupiti najmanje 5000 potpisa, čime političke stranke izravno diskriminiraju ostale građane Republike Hrvatske. Predložili su ukidanje članka 15. stavka 2. ZIČEPRH-a. Ustavni je sud u obrazloženju rješenja br. U-I/1702/2013 istaknuo:

"(...) 4.1. Na temelju ovlasti iz članka 80. Ustava, Hrvatski sabor je ZIČEPRH-om uredio izborni postupak te način ostvarivanja i zaštite biračkog prava hrvatskih državljana u neposrednim izborima za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

Prema mjerodavnim odredbama ZIČEPRH-a, pravo predlaganja stranačkih odnosno kandidacijskih lista za izbor članova Europskog parlamenta imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u "Narodnim novinama" odnosno građani koji imaju biračko pravo (u daljnjem tekstu: birači).

Stranačku listu može predložiti politička stranka samostalno ili dvije ili više političkih stranaka, dok su birači ovlašteni predlagati kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Riječ je, prema tome, o dva različita izborna subjekta koji su zakonom ovlašteni predlagati stranačke odnosno kandidacijske liste na izborima za članove Europskog parlamenta.

Pravni položaj, uvjeti, način i postupak za osnivanje, registriranje, prestanak i financiranje političkih stranaka uređeno je Zakonom o političkim strankama ("Narodne novine" broj 76/93., 111/96., 164/98., 36/01. i 28/06.). Zbog svoje ustavne zadaće u razvoju demokratskog višestranačkog sustava, političke stranke su zakonom ovlašteni subjekti izbornih postupaka za sva predstavnička tijela u zemlji, ali i za predstavničko tijelo građana na razini Europske unije.

Za razliku od političkih stranaka, birači se - kao pojedinci - radi predlaganja kandidacijskih lista pojavljuju u skupini. Ta skupina birača nema pravnu osobnost, a stvara se ad hoc s isključivom svrhom jednokratnog sudjelovanja u izbornom natjecanju predlaganjem svoje kandidacijske liste. Zakonom propisani način na koji se ti birači pravno prepoznaju kao skupina pojedinaca koja predlaže kandidacijsku listu jest prikupljanje njihovih potpisa do broja koji je potreban da bi im zakonodavac priznao položaj ovlaštenog izbornog subjekta u izbornom postupku.

Prema tome, činjenica da političke stranke - za razliku od birača - ne moraju prikupljati potpise birača u postupku kandidiranja ne svodi se na pitanje jednakosti između ta dva izborna subjekta. Prikupljanje potpisa jest izbornopravna radnja temeljem koje se biračima - okupljenima u zakonom određenu brojčanu skupinu - priznaje pravni položaj ovlaštenog izbornog subjekta s pravom predlaganja vlastitih ("nezavisnih") kandidacijskih lista, dok se političkim strankama taj pravni položaj priznaje već po sili samog zakona.

4.2. Ustavni sud napominje da je stajalište izneseno u točki 4.1. ovog rješenja već izrazio u svojim rješenjima broj: U-I-2057/2003 od 17. rujna 2003. ("Narodne novine" broj 152/03. iwww.usud.hr), U-I-1199/2003 od 1. listopada 2003. te U-I-2058/2003 od 1. listopada 2003. ("Narodne novine" broj 175/03. iwww.usud.hr).

5. Polazeći od navedenog, Ustavni sud nije utvrdio da bi osporenim člankom "političke stranke izravno diskriminirale ostale građane RH" u postupku kandidiranja za izbor članova u Europski parlament."

Posljednja apstraktna kontrola podzakonskog akta predložena je u predmetu broj: U-II-3471/2014. od 29.1.2019. Ustavni sud rješenjem je odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova za Europski parlament iz Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 69/14., u daljnjem tekstu: Odluka) jer je utvrdio da prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke nije drugi propis u smislu članka 125. alineje 2. Ustava. Tako je odlučio zbog toga što se Odlukom utvrđuje samo visina novčanog iznosa koja pripada političkim strankama i listama grupe birača u skladu s člankom 18. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe ("Narodne novine" broj 24/11., 61/11., 27/13., 2/14. i 70/17.), a ne uređuju se prava ili obveze adresata akta na generalan način.

Načelni kriteriji procjene radi li se o "dugom propisu" Ustavni sud ističe na sljedeći način: "Pod 'drugim propisom', u smislu članka 125. alineje 2. Ustava, podrazumijeva se eksterni općenormativni i pravno obvezujući akt koji je donijelo tijelo državne vlasti radi uređenja pojedinih pitanja, izvršenja i/ili provedbe zakona, odnosno provedbe drugog propisa više pravne snage, koji uređuje odnose na općenit način i koji djeluje prema svima koji se nađu u pravnoj situaciji da se na njih dotični akt ima primijeniti. Sukladno tome, temeljna su materijalna obilježja 'drugog propisa' u smislu članka 125. alineje 2. Ustava njegova apstraktnost i generalnost."

Primjenom navedenih kriterija Ustavni sud je utvrdio da Odluka nije drugi propis koji bi mogao biti predmet ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom u smislu članka 125. alineje 2. Ustava te na temelju članka 31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 99/99. i 29/02.) donio rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom.

Ivana Đuras, viša ustavnosudska savjetnica



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite