Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

1.4.2019

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu

26. ožujka 2019. izglasana je Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (dalje: Direktiva). Radi se o jednom od trenutno najzanimljivijih i najkontroverznijih legislativnih procesa u Europskoj uniji.

Direktiva je sve do samog trenutka izglasavanja trpila i dalje trpi velike kritike od strane tehnoloških kompanija poput Googlea i Facebooka, ali i stranaka i zastupnika u EU parlamentu, stručne javnosti i brojnih drugih utjecajnih pojedinaca (kao što je recimo Sir Tim Berners Lee, čovjek koji je izumio World Wide Web) i nevladinih organizacija. Europski parlament navodi da se potencijalno radi o jednom od najlobiranijih zakona u povijesti EU.

Samo donošenje Direktive rezultat je prihvaćanja strategije stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta1 i dugotrajnog zakonodavnog procesa koji je počeo još 2013. godine. Cilj jedinstvenog digitalnog tržišta u osnovi je uklanjanje nacionalnih prepreka za transakcije koje se odvijaju preko interneta. Temelji se na ideji zajedničkog tržišta čiji je cilj ukloniti trgovinske prepreke između država članica radi povećanja gospodarskog blagostanja i ostvarenja „sve tješnje povezane unije između naroda Europe”, koja je potom razvijena u ideju unutarnjeg tržišta definiranog kao „područje bez unutarnjih granica na kojem se osigurava slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala”.

Jedinstvenim digitalnim tržištem otvara se mogućnost poboljšanja pristupa informacijama, poboljšanja učinkovitosti u smislu smanjenja troškova transakcija, dematerijalizacije potrošnje i smanjenja ekološkog otiska, te mogućnost uvođenja poboljšanih poslovnih i administrativnih modela. Jačanje e-trgovine donosi opipljivu korist potrošačima, u vidu novih proizvoda koji se brzo razvijaju, nižih cijena, većeg izbora te kvalitetnije robe i usluga, zahvaljujući prekograničnoj trgovini i lakšem uspoređivanju ponuda.2

O čemu je zapravo riječ u Direktivi o autorskim pravima?

Digitalne tehnologije transformirale su način na koji se proizvodi, distribuira i pristupa kreativnom sadržaju. Nova direktiva ažurira pravila o autorskim pravima u skladu s tim promjenama i načinom na koji korisnici pristupaju online sadržajima. Osim toga, trenutni okvir EU-a o autorskim pravima ne bavi se problemima koji su se pojavili posljednjih godina u odnosu na distribuciju vrijednosti u online okruženju.

Cilj je Direktive stvoriti sveobuhvatan okvir u kojem materijali zaštićeni autorskim pravima, vlasnici autorskih prava, izdavači, pružatelji usluga i korisnici mogu imati koristi od jasnijih pravila prilagođenih digitalnoj eri.

Kako bi se postigao taj opći cilj, Direktiva o autorskim pravima usredotočuje se na tri glavna područja:

  • Šire mogućnosti korištenja materijala zaštićenog autorskim pravima za obrazovanje, istraživanje i očuvanje kulturne baštine: iznimke koje dopuštaju te uporabe modernizirane su i prilagođene tehnološkim promjenama, kako bi se omogućilo on-line i prekogranično korištenje
  • Više prekograničnog i mrežnog pristupa za građane sadržaju koji je zaštićen autorskim pravima: Direktiva će doprinijeti povećanju dostupnosti audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev, olakšati digitalizaciju i distribuciju djela koja su komercijalno nedostupna i osigurat će da su svi korisnici mogu putem interneta koristiti, s punom pravnom sigurnošću, kopije umjetničkih djela koja se nalaze u javnoj domeni.
  • Pravičnije odredbe za tržište autorskih prava koje će bolje funkcionirati i čiji je cilj potaknuti stvaranje visokokvalitetnih sadržaja: prava za izdavače tiska u vezi s korištenjem njihovog sadržaja od strane pružatelja internetskih usluga, ojačani položaj nositelja (autorskih) prava na pregovaranje i na naknadu za online iskorištavanje njihovog sadržaja na platformama pružatelja usluge razmjene internetskog sadržaja, kao i pravila o transparentnosti povezanih s naknadama autorima i izvođačima.

Jedna od osnovnih namjera Direktive je ojačati poziciju stvaratelja i nositelja prava da pregovaraju i dobivaju naknadu za internetsko korištenje njihovog sadržaja na određenim platformama gdje se nalaze sadržaji koje učitavaju korisnici.

Prema tekstu koji je usvojio Europski parlament, smatra se da platforme na koje se primjenjuju odredbe Direktive izvode djela koja su zaštićena autorskim pravom (tj. priopćavaju ih ili čine pristupačnim javnosti) za što trebaju dobiti odobrenje od strane nositelja autorskih prava.

U situacijama u kojima ne postoje ugovori o licenciranju s nositeljima prava, platforme će morati poduzeti određene radnje ako žele izbjeći odgovornost. Konkretno, vlasnici platformi će morati (i) uložiti maksimalne napore za dobivanje odobrenja, (ii) uložiti sve napore kako bi osigurali nedostupnost neovlaštenog sadržaja u pogledu kojeg su nositelji prava pružili potrebne i relevantne informacije i (iii) djelovati brzo kako bi uklonili bilo koji neovlašteni sadržaj nakon primljene obavijesti i uložiti sve napore kako bi spriječili pojavljivanje prijavljenog sadržaja na svojim stranicama u budućnosti.

Na nove male platforme primjenjivat će se povoljniji režim u situacijama kad ne postoji odobrenje od strane nositelja autorskih prava za korištenje njihovog sadržaja.

To se odnosi na pružatelje internetskih usluga koji postoje manje od tri godine u Uniji i koji imaju promet manji od 10 milijuna eura i imaju manje od 5 milijuna (jedinstvenih) korisnika mjesečno. Kako bi se izbjegla odgovornost za neovlaštene sadržaje, ove nove male kompanije samo će morati dokazati da su uložile maksimalne napore kako bi dobile odobrenje i da su brzo postupile kako bi uklonile neovlašteni sadržaj (na temelju dovoljno obrazložene obavijesti nositelja prava na tim sadržajima) sa svoje platforme.

Međutim, ako bi imali više od 5 milijuna mjesečnih gledatelja, oni će također morati dokazati (u svrhu otklanjanja odgovornosti) da su učinili sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da se uklonjeni sadržaji ne pojave na njihovoj platformi u nekom kasnijem razdoblju (stavak 6. članka 17.).

Konačno usvojeni tekst Direktive sadrži i pet različitih mjera koje bi trebale ojačati položaj autora i izvođača:

• načelo prikladne i razmjerne naknade autorima i izvođačima (članak 18.) ;

• obveza transparentnosti koja će pomoći autorima i izvođačima da imaju više informacija o iskorištavanju njihovih djela i izvedbi (članak 19.);

• mehanizam prilagodbe ugovora kojim se autorima i izvođačima omogućuje da dobiju pravedan udio kada prvotno dogovorena naknada postane nesrazmjerno niska u usporedbi s uspjehom njihovog rada ili izvedbe (članak 20.);

• mehanizam za ukidanje prava koja autorima omogućuju da opozovu (u cijelosti ili djelomično) danu licencu ili prijenos prava kada se njihovi radovi ne iskorištavaju (članak 22.); i

• postupak rješavanja sporova za autore i izvođače (članak 21.)

Prava Direktive vezana za informativne publikacije primjenjivat će se na online korištenje tiskovnih publikacija od strane pružatelja usluga informacijskog društva, kao što su agregatori vijesti ili pružatelji usluge praćenja medija. Cilj ovog prava je pomoći izdavačkoj industriji da ostvari koristi od pravednijeg tržišta i promovira najbolje moguće okruženje za razvoj inovativnih poslovnih modela. Glavni cilj mu je zapravo jačanje pregovaračkog položaja nakladnika tiska kada pregovaraju o korištenju njihovog sadržaja sa pružateljima internetskih usluga.

Novinari, kao autori priloga, tj. članaka u tiskanim publikacijama, bitni su za pružanje pouzdanih i kvalitetnih novinarskih sadržaja. Olakšavanjem online iskorištavanja publikacija i učinkovitijim provođenjem prava, Direktiva će na njih imati pozitivan učinak. Kako bi se osiguralo da novinari imaju ekonomsku korist od prava izdavača tiska odnosno informativnih publikacija, Direktiva predviđa da će oni dobiti odgovarajući udio u prihodima koje tiskovina ostvaruje (članak 15. stavak 5.) Osiguravanjem održivosti sektora tiska, ovo će pravo poticati pluralne, neovisne i visokokvalitetne medije, koji su ključni za slobodu izražavanja i pravo na informiranje u demokratskom društvu.

Bitno je naglasiti kako korištenje pojedinih riječi i vrlo kratkih isječaka iz tiskovnih publikacija (tzv. snippets) ne spada u djelokrug ovog prava. To znači da će pružatelji usluga informacijskog društva i dalje moći slobodno koristiti takve dijelove informativne publikacije, bez potrebe za odobrenjem od strane izdavača. Kada se procjenjuju vrlo kratki isječci, u obzir će se uzeti njihov utjecaj na učinkovitost novog prava.

Direktiva nije usmjerena na pojedinačne korisnike, već na online korištenje tiskovnih publikacija od strane velikih internetskih platformi i pružatelja usluga, kao što su agregatori vijesti. Korisnici će i dalje moći dijeliti sadržaje na društvenim medijima i linkove na web-stranice i novine (hyperlink), kao što to mogu i sada.

Štoviše, hyperlinkovi i ponovna upotreba pojedinih riječi ili vrlo kratkih isječaka putem internetskih platformi i usluga bit će isključena iz područja primjene novog prava dodijeljenog izdavačima (stavak 1. članka 15.)

Direktiva o autorskim pravima zamišljena je tako da štiti slobodu izražavanja, temeljnu vrijednost Europske unije. Ona postavlja jake zaštitne mjere za korisnike, jasno stavljajući do znanja da je posvuda u Europi izričito dopušteno korištenje postojećih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature i parodije. To znači da se memeovi i slične parodijske kreacije mogu slobodno koristiti. Interesi korisnika također bi trebali biti zaštićeni kroz odredbu stavka 8. članka 17. koja obvezuje države članice da za  pružatelje usluga razmjene internetskog sadržaja propišu obvezu uspostave učinkovitih mehanizama za brzo osporavanje bilo kojeg neopravdanog uklanjanja sadržaja koje su učitali korisnici putem njihovih platformi.

Nove odredbe o platformama koje pružaju usluge razmjene sadržaja koji postavljaju korisnici olakšat će sklapanje ugovora o licenci između komercijalnih subjekata i pridonijet će poboljšanju nagrađivanja stvaratelja sadržaja odnosno autora.

Direktiva ne nameće obvezu uvođenja filtera niti zahtijeva da platforme primijene bilo koju određenu tehnologiju za prepoznavanje nezakonitog sadržaja koje učitavaju korisnici, nego se temelje na načelu prema kojem online platforme ne bi smjele zarađivati na autorskom sadržaju bez da plate naknadu autorima za takvo korištenje.3 Odluka o tome na koji način osigurati poštivanje tog cilja je na pružateljima usluga razmjene internetskog sadržaja.

Prema novim pravilima, određene internetske platforme morat će sklopiti ugovore o licenciranju s nositeljima prava - primjerice, s glazbenicima ili filmskim producentima - za korištenje glazbe, videozapisa ili drugog sadržaja zaštićenog autorskim pravima. Ako se ugovori ne zaključe, te će platforme morati uložiti sve napore kako bi osigurale da sadržaj koji nije autoriziran od strane nositelja prava ne bude dostupan na njihovoj mrežnoj stranici. Obveza da se uloži najbolji mogući napor ne propisuje nikakva posebna sredstva ili tehnologiju.

Najviše izmjena je svakako doživio poznati i kontroverzni članak 13., koji je sada postao članak 17. Kritike upućene tom članku prvenstveno su se odnosile na opasnost od cenzure. Stoga je sada posebno naglašeno kako je dopušteno učitavanje sadržaja (memeova, GIF-ova i slično) koje korisnici generiraju u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature, parodije i pastiša4 (stavak 7.). Korisnici će moći nastaviti s učitavanjem i dijeljenjem takvih sadržaja na internetu, ali će nova pravila u tom pogledu donijeti jasnoću i primjenjivat će se u svim državama članicama EU-a.

Do sada su izuzeci od autorskih prava koji su dopuštali ove uporabe bili neobavezujući i države članice nisu ih morale implementirati. Prema Direktivi o autorskim pravima, to više neće biti slučaj: države članice morat će dopustiti takve uporabe.

Iznimke ili ograničenja isključivog prava tako omogućuju korisniku  - pojedincu ili instituciji - korištenje zaštićenog sadržaja bez prethodnog odobrenja nositelja prava.

Postoje iznimke i ograničenja kako bi se olakšalo korištenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima u određenim okolnostima i postigli specifični ciljevi javne politike kao što su obrazovanje i istraživanje. Novom Direktivom uvode se četiri obvezne iznimke za:

• rudarenje teksta i podataka (TDM, Eng. Text and data mining.) u istraživačke svrhe (članak 3.);

• opća iznimka TDM-a za druge svrhe (članak 4.); ova iznimka bi trebala doprinijeti razvoju analitike podataka i umjetne inteligencije u EU.

• nastavne i obrazovne svrhe u digitalnom i prekograničnom okruženju (članak 5.);

• očuvanje kulturne baštine (članak 6.).

Sve ugovorne odredbe koje bi bile u suprotnosti sa propisanim iznimkama neće imati pravni učinak.

Direktiva nadalje osigurava da nitko ne može zahtijevati zaštitu autorskih prava za djela iz područja vizualnih umjetnosti koja su već ušla u javnu domenu (članak 14.) . Zahvaljujući ovoj odredbi, svi će korisnici moći na internetu distribuirati, sa potpunom pravnom sigurnošću, kopije umjetničkih djela koja se nalaze u javnoj domeni. Na primjer, svatko će moći kopirati, koristiti i dijeliti fotografije skulptura i umjetničkih djela u javnoj domeni, kada ih nađu na internetu, i ponovno ih upotrijebiti, uključujući u komercijalne svrhe ili ih prenijeti na Wikipediju.

Direktiva uvodi novi mehanizam izdavanja dozvola za (komercijalno) nedostupna djela (članak 8.): to su knjige, filmovi i druga djela koja su još uvijek zaštićena autorskim pravom, ali više nisu komercijalno dostupna. Smatrat će se da djelo nije komercijalno dostupno kada se u dobroj vjeri može presumirati da djelo kao cjelina ili neki njegov dio nije dostupan kroz uobičajene i javne kanale distribucije, i to nakon što se poduzme sve što je u mogućnosti kako bi se utvrdilo je li djelo stvarno nedostupno javnosti. To će znatno olakšati institucijama kulturne baštine, kao što su arhivi i muzeji, da dobiju potrebne dozvole za stavljanje javnosti na raspolaganje baštine koja se čuva u njihovim zbirkama, posebice online i preko granica. Ovaj sustav znatno olakšava institucijama kulturne baštine dobivanje licenci dogovorenih s organizacijama za kolektivno upravljanje, koje predstavljaju relevantne nositelje prava.

Direktiva donosi i novu odredbu (članak 12.) o kolektivnom licenciranju s proširenim učinkom koja omogućuje državama članicama da kolektivnim organizacijama za ostvarivanje prava autora omoguće sklapanje ugovora o licenci za prava nečlanova pod određenim uvjetima. Odredba uključuje niz zaštitnih mjera koje štite interese nositelja prava (stavak 3.), između ostaloga i obvezu da se svim nositeljima prava osigura jednak tretman, uključujući i u odnosu na uvjete licenciranja.

Unatoč rastućoj popularnosti usluga na zahtjev (kao što su Netflix, Amazon Video, Universcine, Filmin, Maxdome, ChiliTV) relativno malo audiovizualnih radova u EU dostupno je na platformama za video na zahtjev ( „video-on-demand“ ili VoD). Manje od polovice (47%) filmova EU-a objavljenih u kinima od 2005. do 2014. dostupni su na najmanje jednoj VoD usluzi. Također, audiovizualna djela EU-a često nisu dostupna na platformama izvan njihove zemlje; oko pola EU filmova dostupno je u samo jednoj zemlji, a 80% filmova EU-a dostupno je u tri europske zemlje ili manje na VoD uslugama. To se dijelom objašnjava teškoćama, uključujući i ugovornim, u stjecanju prava.

Direktiva zato pruža novi pregovarački mehanizam (članak 13.) za podršku dostupnosti, vidljivosti i kruženja audiovizualnih djela, posebice europskih. To bi trebalo olakšati proces postizanja ugovornih sporazuma i deblokirati poteškoće vezane uz licenciranje potrebnih prava na dostupnost filmova i serija na platformama VoD. Više licenci znači da će više europskih audiovizualnih djela biti dostupno u VoD platformama, te se očekuje da će imati pozitivan učinak na vrstu i raznolikost radova dostupnih na VoD platformama.

Iako izglasavanje Direktive u Europskom parlamentu definitivno predstavlja napredak u zaštiti autorskih prava u EU i stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta, kontroverze koje je prate i dalje ostaju. Protivnici Direktive i dalje smatraju da bi implementacija Direktive mogla imati dugoročno neželjene učinke unatoč proklamiranim ciljevima, prije svega u području slobode izražavanja, tako da ostaje za vidjeti kako će izgledati njena primjena u praksi. Prvi korak u tom smjeru učinit će države članice obzirom na obvezu da implementiraju njene odredbe u nacionalna zakonodavstva u roku od 24 mjeseca od dana njenog stupanja na snagu.

Tihana Kozina Barišić

______________________

1 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/digital-single-market-strategy-europe-com2015-192-final

2 Određena istraživanja govore kako samo 7% malih i srednjih poduzeća u EU posluje u inozemstvu. https://ec.europa.eu/commission/priorities/digital-single-market_hr

3 http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20190111IPR23225/questions-and-answers-on-issues-about-the-digital-copyright-directive

4 Postupak čija je značajka citiranje i posuđivanje elemenata iz različitih stilova. Tradicionalno pastiš označava miješanje stilova bez refrencije na njihovo podrijetlo, te je u tom smislu pejorativnog značenja. http://struna.ihjj.hr/naziv/pastis/21103/



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite