Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

4.2.2019

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona stupio je na snagu 04. siječnja 2019. godine. To su četvrte izmjene i dopune Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., dalje: Kazneni zakon) od njegovog stupanja na snagu 01. siječnja 2013. godine, a razlog za njegovo donošenje je u prvom redu usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te otklanjanje nedostataka i dvojbi koji proizlaze iz zakonskog teksta, a koje su uočene u praksi primjene Kaznenog zakona. U članku će se dati prikaz najnovijih izmjena.

Najnovijim izmjenama i dopunama iza članka 18. stavlja se naslov „Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka u odnosu na države ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena“ te se radi usklađenja s člankom 54. Konvencije o provedbi sporazuma iz Schengena (dalje u tekstu: Konvencija), dodaje članak 18.a koji propisuje da se kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske ne može pokrenuti ako je u državi ugovornici Konvencije o provedbi sporazuma iz Schengena kazneni postupak zbog istog djela i u odnosu na istog počinitelja pravomoćno dovršen pod uvjetom da je, ako je izrečena kazna, ta kazna i izvršena ili je trenutačno u postupku izvršenja ili se više, prema zakonima ugovorne stranke koja ju je izrekla, ne može izvršiti. Slijedom navedene odredbe, u članku 12. brisan je stavak 2., vezan uz primjenu načela ne bis in idem, budući da su odredbe tog stavka sada obuhvaćene člankom 18.a. Međutim, Konvencijom je dopušteno ponovno vođenje postupka samo ako kazna još uvijek nije izvršena ili nije u tijeku postupak izvršenja kazne, a važno je i da se kazna u državi ugovornici koja ju je izrekla još uvijek može izvršiti (da nije nastupila zastara ili okrivljenik nije pomilovan odnosno da presuda nije obuhvaćena odlukom o amnestiji i slično), u kojim slučajevima okrivljenika ne štiti načelo ne bis in idem.

Nadalje, članak 64. Kaznenog zakona propisuje zaštitni nadzor na način da će ga sud odrediti počinitelju kad ocijeni da mu je potrebna pomoć, vođenje i nadzor nadležnog tijela za probaciju kako ubuduće ne bi činio kaznena djela i kako bi se lakše uključio u društvo te da se temelji na pojedinačnom programu postupanja koji izrađuje, pomaže provesti i čije provođenje nadgleda nadležno tijelo za probaciju.

Sukladno navedenom članku, članak 76. stavak 1. Kaznenog zakona propisuje da će se nad počiniteljem odmah po izlasku iz zatvora započeti provoditi zaštitni nadzor ukoliko mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili više godina za namjerno kazneno djelo s obilježjem nasilja ili za drugo kazneno djelo protiv spolne slobode ili kazneno djelo spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta za koje je izrečena kazna zatvora i ako je kazna u potpunosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust. U odnosu na stavak 2. istog članka izmijenjeno je vrijeme provjeravanja, koje sada umjesto jedne godine traje tri godine, dok je u slučaju da je kazneno djelo iz naprijed navedenog stavka 1. počinjeno na štetu djeteta, vrijeme provjeravanja produženo sa tri na pet godina.

Nadopunjen je i članak 81. Kaznenog zakona  kojim je regulirana zastara kaznenog progona, na način da se u stavku 2., kojim su propisana kaznena djela za koja kazneni progon ne zastarijeva, nadodaje kazneno djelo teškog spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (članak 166. stavak 3.).

Izmjenom članka 87. stavka 22. Kaznenog zakona mijenja se značenje izraza imovinske koristi, koji sada glasi: „Imovinskom korišću od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela, kao i svaka druga korist koja je ostvarena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske ili izvan njega“. Radi usklađenja s definicijom žrtve iz članka 202. stavka 11. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.), u stavku 25. istog članka izmijenjena je definicija žrtve kaznenog djela, koja se do sada odnosila samo na tzv. „neposrednu žrtvu“, na način da je proširen krug osoba koje se imaju smatrati žrtvom kaznenog djela tzv. „posredne žrtve“ Stavak 25. glasi: „Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.“.

članku 97. Kaznenog zakona, kojim se regulira suzbijanje terorizma, u stavku 2. povećava se kazna zatvora za prijetnju terorizmom sa šest mjeseci do pet godina na kaznu zatvora u rasponu od jedne godine do osam godina.

Vezano uz obuku za terorizam, regulirano člankom 101. Kaznenog zakona, dodaje mu se stavak 2., na način da se inkriminira pohađanje obuke za terorizam, kada počinitelj postupa znajući da se vještine koje stječe pohađanjem obuke namjeravaju koristiti za počinjenje ili doprinos u počinjenju kaznenog djela terorizma: „Tko prima upute ili samostalno stječe znanja o izradi i korištenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oružja, ili štetnih, ili opasnih tvari, ili o drugim specifičnim metodama, ili tehnikama znajući da se te vještine namjeravaju koristiti za počinjenje ili doprinos u počinjenju kaznenog djela iz članka 97. ili počinjenje kaznenog djela iz članka 98., članka 137., članka 216. stavka 1. do 3., članka 219., članka 223., članka 224., članka 352. do članka 355. ovoga Zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.“.

Nadalje, iza članka 101. nadodaje se članak 101.a, kojim se propisuje novo kazneno djelo, s naslovom „Putovanje u svrhu terorizma“  koje glasi: tko putuje u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela iz članka 97. (terorizam) ili počinjenja kaznenog djela iz članka 101. (obuka za terorizam) i članka 102. (terorističko udruženje) Kaznenog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

U članku 107. Kaznenog zakona, kojim je regulirano trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima, u stavku 5. izmijenjena je visina propisane sankcije na način da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (do sada kaznom zatvora do tri godine) kazniti onaj tko izvadi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili je morao i mogao znati da je za njega darivatelj dobio novčanu naknadu ili drugu korist, a analogno navedenom članku izmijenjen je i stavak 6. istog članka, kojim je propisano da će se onaj tko oglašava potrebu ili dostupnost ljudskog organa, tkiva, stanice, zametka, fetusa ili mrtvog tijela radi ponude ili traženja novčane naknade ili druge koristi, kazniti kaznom zatvor do tri godine.

Također, u Kaznenom zakonu pooštrava se kažnjavanje u odnosu na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (Glava XVII Kaznenog zakona). Izmjena je usmjerena k cilju jačeg ostvarenja generalnih i preventivnih učinaka kažnjavanja spolnih delikata počinjenih na štetu djece, pooštravanja sustava zakonskog odmjeravanja kazni te propisivanja nezastarijevanja teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta kojim je kao kvalifikatorna okolnost počinjenja djela propisana smrt djeteta (članak 166. stavak 3.).

Slijedom navedenog, u članku 158. Kaznenog zakona, kojim se regulira spolna zlouporaba djeteta mlađeg od petnaest godina, izmijenjene su visine kazni za inkriminacije propisane u stavcima 1., 2., 4. i 6. toga članka. Tako da je sada u odnosu na članak 158. stavak 1. Kaznenog zakona propisana sankcija u visini od tri do dvanaest godina zatvora (do sada od jedne do deset), dok je za protupravno i skrivljeno postupanje iz stavka 2. propisana visina kazne od jedne do osam godina zatvora (do sada od šest mjeseci do pet godina). U odnosu na kazneno djelo iz stavka 4., propisan je posebni minimum i maksimum od jedne do osam godina zatvora (do sada od šest mjeseci do pet godina), odnosno šest mjeseci do pet godina (do sada do tri godine), kada je počinitelj u otklonjivoj zabludi glede dobi žrtve. U stavku 6., kao kvalificiranom obliku modaliteta temeljnog kaznenog djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina, povišen je posebni maksimum iz stavka 2. istog članka, do deset godina zatvora (do sada osam godina). Također, pooštrene su kazne i u odnosu na kaznena djela: spolne zlouporabe djeteta starijeg od petnaest godina (članak 159. stavak 1.), zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina (članak 160. stavak 1. i 2.), mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (članak 161. stavak 1. i 2.), podvođenje djeteta (članak 162. stavak 1., 2. i 4.), iskorištavanje djece za pornografiju (članak 163. stavak. 1.), iskorištavanje djece za pornografske predstave (članak 164. stavak 1. i 2.), upoznavanje djece s pornografijom (članak 165. stavak 1.).  

Nadalje, iznad članka 200., radi njegova terminološkog usklađenja sa Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13. i 15/18.) mijenja se naslov iz „Uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti“ u „Uništavanje zaštićenih dijelova prirode“. Također, mijenja se i kazneno djelo iz članka 200. stavka 1., na način da se propisani objekt zaštite zamijeni strogo zaštićenim vrstama, kao novim zaštitnim objektom. Posljedično, izmjenama iz stavka 1. članka 200. Kaznenog zakona, u stavku 2. istoga članka propisano je, kao kvalificirani oblik počinjenja kaznenog djela, značajno smanjenje broja jedinki u populaciji ili njihovo istrebljenje, dok je članak 200. stavak 3. Kaznenog zakona terminološki usklađen s predloženim izmjenama iz stavka 1. ovoga članka.

 I članak 201. mijenja se radi usklađivanja sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj: 144/13. i  73/16.), kojim se navode strogo zaštićene vrste iz razloga što članak 201. stavak 1. Kaznenog zakona kao objekt zaštite od protupravnog uništenja ili znatnog propadanja propisuje staništa zaštićene svojte biljaka, životinja i gljiva, slijedom čega je bilo potrebno navedeni stavak, kao i kvalificirani oblik predmetnog kaznenog djela iz stavka 2.,brisati, te propisati novu odredbu kroz stavak 3. članka 201. Kaznenog zakona kojom se kažnjava protupravno uništenje ili oštećenje područja razmnožavanja ili odmaranja ili gnijezda strogo zaštićene vrste u mjeri koja značajno utječe na stanje očuvanja te vrste.

Naslov iznad članka 202.  također se mijenja i sada glasi „Trgovanje divljim vrstama“ (do sada „Trgovanje zaštićenim prirodnim vrijednostima“), kao i sam članak 202., radi usklađivanja sa Zakonom o zaštiti prirode kojim su definirane strogo zaštićene divlje vrste.

Izmijenjen je i cijeli članak 265. Kaznenog zakona kojim se propisuje kazneno djelo pranja novca, između ostalog i proširenjem zakonskog opisa kaznenog djela pranja novca u stavku 1. te on sada glasi: „Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloži, preuzme, pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja ili lažnog prikazivanja njezina nezakonitog podrijetla ili pomaganja počinitelju ili sudioniku kaznenog djela kojim je ostvarena imovinska korist da izbjegne kazneni progon ili oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“.

Do izmjena je došlo i u članku 268. stavku 1., kojim je opisano kazneno djelo oštećenja računalnih podataka i to na način da se kao novi  modaliteti počinjenja kaznenog djela propiše prikrivanje ili onemogućavanje pristupa tuđim računalnim podacima ili programima, uz istovremeno brisanje postojećih modaliteta počinjenja ovog kaznenog djela, kojima se sankcionira činjenje neuporabljivim ili nedostupnim ili prikazivanje nedostupnim tuđih računalnih podataka ili programa.

Kao reakcije na pojavne oblike nasilja usmjerene prema zdravstvenim radnicima u svezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti kao javne službe, iza članka 315. dodaje se novi članak 315.a, kojim se uvodi novo kazneno djelo – prisila prema zdravstvenom radniku. Stavkom 1. predmetnog članka inkriminira se sprječavanje silom ili prijetnjom na izravnu uporabu sile doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti kao javne službe te je za to predviđena kazna zatvora do tri godine. Stavkom 2., kao kvalifikatorna okolnost, propisuje se dovođenje u opasnost života ili tijela doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika ili nanošenje tjelesne ozljede ili uporaba oružja ili opasnog oruđa uz predviđenu kaznu zatvora za počinitelja od šest mjeseci do pet godina. Stavkom 3. je predviđena mogućnost oslobođenja počinitelja koji je na počinjenje kaznenog djelo iz stavka 1. i 2. bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika.

Članak 386. izmijenjen je, odnosno dopunjen popisom akata Europske unije s kojima su odredbe Kaznenog zakona usklađene.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite