Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

2.1.2019

Novi Zakon o poljoprivredi

U ovom članku dajemo prikaz novog Zakona o poljoprivredi kojeg je donio Hrvatski Sabor na sjednici održanoj 7. prosinca 2018. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2019. godine. Donošenje novog Zakona bilo je neophodno radi potrebe sveobuhvatnijeg definiranja ciljeva i mjera poljoprivredne politike te unaprjeđenja okvira za provedbu mjera te izvora financiranja, kao i radi otklanjanja postojećih poteškoća u implementaciji i provedbi važećeg Zakona i propisa donesenih na temelju njega te drugih posebnih propisa

I. Uvod

Novim Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18., dalje: Zakon) određuju se ciljevi i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere informiranja i promocije, pravila o jakim alkoholnim pićima, prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nacionalni sustav Codex Alimentarius, zahtjevi kvalitete za hranu i hranu za životinje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane, doniranje hrane, ekološka proizvodnja, sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stavljanje na tržište prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stolnih voda, uključujući zahtjeve njihove sigurnosti, označavanja i kvalitete, savjetovanje poljoprivrednika, obrazovanje te razvojno-stručni poslovi, baze podataka, uvjeti za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište, sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, administrativna kontrola i kontrola na terenu te upravni i inspekcijski nadzor. Stupanjem na snagu tog Zakona prestao je važiti dosadašnji Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, br. 30/15.).

II. Pravna osnova

Prethodnim Zakonom o poljoprivredi Republika Hrvatska je kao punopravna članica Europske unije u nacionalni pravni sustav uključila pravnu stečevinu Europske unije. Taj Zakon je dao pravni okvir za oblikovanje nacionalne poljoprivredne politike objedinjavanjem određenog broja nacionalnih zakona. Međutim, s obzirom da je temeljem pet Uredbi Europske unije stvoren okvir za funkcioniranje Zajedničke poljoprivredne politike prema završenoj reformi ZPP-a iz 2013. godine, bilo je potrebno novim normativnim rješenjem osigurati provedbu dodatnih trinaest Uredbi Europske unije.

Stoga je, osim osiguranja provedbe Uredbi Europske unije u cilju stvaranja uvjeta za provedbu i nadogradnju postojećeg okvira funkcioniranja ZPP-a za razdoblje 2014. - 2020., donošenje novog Zakona o poljoprivredi bilo neophodno radi potrebe sveobuhvatnijeg definiranja ciljeva i mjera poljoprivredne politike te unaprjeđenja okvira za provedbu mjera te izvora financiranja, kao i radi otklanjanja postojećih poteškoća u implementaciji i provedbi važećeg Zakona i propisa donesenih na temelju njega te drugih posebnih propisa.

III. Poljoprivredna djelatnost i mjere poljoprivredne politike

Poljoprivredna djelatnost obuhvaća: 1) bilinogojstvo, 2) stočarstvo i 3) s njima povezane uslužne djelatnosti, s time da mjere poljoprivredne politike obuhvaćaju: 1) mjere ruralnoga razvoja, 2) mjere izravne potpore, 3) mjere uređenja ili organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda te 4) druge mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz ovoga Zakona.

Također, što se tiče financiranja navedenih mjera, one se financiraju iz: 1) fondova Europske unije namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, 2) državnog proračuna Republike Hrvatske, 3) proračuna Europske unije, 3) proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te 4) donacija i drugih izvora u skladu s važećim zakonskim propisima.

IV. Mjere ruralnog razvoja 

Mjere ruralnog razvoja provode se kroz:

a) Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske

b) Programe državnih potpora.

a) Program ruralnoga razvoja Republike Hrvatske donosi se na temelju posebnog propisa kojim se definira institucionalni okvir za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj (skraćeno: ESI fondovi) te se može provoditi na nacionalnoj razini ili na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz financiranje putem državnog proračuna Republike Hrvatske i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), s time da ga priprema Ministarstvo poljoprivrede, donosi Vlada Republike Hrvatske, a odobrava Europska komisija.

b) Programe državnih potpora priprema Ministarstvo poljoprivrede na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju pravila za državne potpore, s time da se financiraju se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te ih donosi Vlada Republike Hrvatske.

V. Mjere izravne potpore

Prema odredbama Zakona, mjere izravne potpore sastoje se od: 1) mjera iz Programa izravnih plaćanja u okviru ZPP-a, 2) mjera za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi u okviru Programa državnih potpora, a provode se za programsko-financijsko razdoblje 2015. - 2020. s Uredbom (EU) br. 1306/13 i Uredbom (EU) br. 1307/13 te njihovim provedbenim propisima, s time da se financiraju sredstvima iz: a) Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i b) državnog proračuna Republike Hrvatske za dopunska nacionalna izravna plaćanja.

Također, napominjemo da je u okviru mehanizma fleksibilnosti između stupova Zajedničke poljoprivredne politike prema Uredbi (EU) br. 1307/13, predviđeno da će se 15% programiranih sredstava Europskog poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj koristit za izravna plaćanja za razdoblje 2014. - 2019., uz mogućnost izmjene navedenoga udjela za 2018. i 2019. godinu.

VI. Program izravnih plaćanja

Sukladno Uredbi Europske unije br. 1307/13 (Uredba o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike), Program izravnih plaćanja provodi se u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, s time da u Republici Hrvatskoj sadrži sljedeće mjere:

1. osnovno plaćanje

2. preraspodijeljeno plaćanje

3. plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš

4. plaćanje za mlade poljoprivrednike

5. proizvodno vezanu potporu i

6. program za male poljoprivrednike.

Program izravnih plaćanja financira se sredstvima Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (skraćeno: EFJP) i sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, s time da se za primjenu Programa izravnih plaćanja čitavo područje Republike Hrvatske smatra jednom regijom. Međutim, što se tiče minimalnih zahtjeva za primanje izravnih plaćanja, korisnik Programa izravnih plaćanja može primiti potporu iz Programa izravnih plaćanja po poljoprivrednoj površini ako ukupna prihvatljiva površina svih parcela za koje je podnesen zahtjev za izravna plaćanja ili za koje se trebaju dodijeliti izravna plaćanja prije primjene članka 63. Uredbe (EU) br. 1306/2013 iznosi najmanje jedan hektar.

VII. Državna potpora u poljoprivredi

Mjere državne potpore moraju biti usklađene s pravilima Europske unije o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, s time da su davatelji državne potpore: 1) središnja tijela državne uprave, 2)  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i 3) svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore, koji sredstva za provedbu državne potpore osiguravaju u svom proračunu uz napomenu da ih potencijalni davatelj državne potpore može dodjeljivati tek nakon dobivenog pozitivnog mišljenja Ministarstva poljoprivrede.

VIII. Posebni programi potpora

U skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013 provodi se:

- program potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama (skraćeno: Školska shema)

- program potpora u sektoru voća i povrća (skraćeno: Nacionalna strategija za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća)

- program potpore u sektoru vina (skraćeno: Nacionalni program pomoći sektoru vina)

- program potpora u pčelarskom sektoru (skraćeno: Nacionalni pčelarski program).

IX. Doniranje hrane i hrane za životinje

Doniranje hrane i hrane za životinje predstavlja davanje hrane i/ili hrane za životinje izravno ili preko posrednika krajnjem primatelju. Naime, ovim se Zakonom jasnije uređuju pojmovi u sustavu doniranja hrane te daje zakonska osnova za donošenje Plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane, s time da se njime propisuje sustav doniranja hrane i hrane za životinje radi:

  1. sprječavanja uništavanja hrane za životinje,
  2. zaštite okoliša i
  3. pomoći krajnjim primateljima hrane za životinje

Međutim, donirati se može samo hrana za životinje koja je prikladna za hranidbu životinja te koja ispunjava sve zahtjeve sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti, u skladu s propisima Europske unije i nacionalnim propisima, s time da se doniranom hranom za životinje ne smije trgovati.

Također, napominjemo da Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom donosi Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske koji se donosi za razdoblje od četiri godine, te objavljuje se u Narodnim novinama. Naime, navedeni Plan sadrži ciljeve i mjere sprječavanja nastajanja i smanjenja otpada od hrane u svim fazama prehrambenog lanca, od primarne proizvodnje, preko prerade, trgovine, ugostiteljstva, institucionalnih kuhinja do kućanstava.

X. Codex Alimentarius

Codex Alimentarius predstavlja međunarodni standard za hranu, smjernice i kodove dobre prakse kojima je glavni cilj zaštita zdravlja potrošača i osiguranje poštenih postupaka u trgovini hranom, s time da Ministarstvo poljoprivrede predstavlja nacionalno nadležno središnje i koordinacijsko tijelo za poslove vezano uz Codex Alimentarius.

XI. Ekološka proizvodnja

Ekološkom proizvodnjom, preradom, distribucijom, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda mogu se baviti subjekti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, s time da će za promicanje, unapređivanje i praćenje razvoja, davanje stručnih mišljenja i prijedloga u ekološkoj proizvodnji Ministarstvo osnovati Savjet za ekološku proizvodnju.

Također se ovim Zakonom  nastavlja provedba Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u vezi s ekološkom proizvodnjom i označavanjem ekoloških proizvoda, s time da se detaljnije regulira kontrolni sustav koji posebice u dijelu ovlašćivanja i ukidanja ovlašćivanja delegiranih kontrolnih tijela te se ukidaju odredbe vezane za sustav integrirane poljoprivredne proizvodnje.

XII. Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode uspostavljeni su Uredbom (EU) br. 1151/2012 te obuhvaćaju zaštićenu oznaku izvornosti (skraćeno: ZOI), zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (skraćeno: ZOZP) i zajamčeno tradicionalni specijalitet (skraćeno: ZTS) te neobvezne izraze kvalitete.

Navedeni sustavi kvalitete su dobrovoljni sustavi uspostavljeni radi postizanja bolje prepoznatljivosti i promidžbe proizvoda koji imaju posebne karakteristike te u svrhu zaštite proizvođača od nepravedne prakse, time da Ministarstvo poljoprivrede u svrhu provedbe sustava kvalitete: a) provodi nacionalni postupak zaštite naziva ZOI, ZOZP, ZTS poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te b) dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju potrebnu za registraciju naziva ZOI, ZOZP i ZTS poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na razini Europske unije.

Također, ovim se Zakonom promiče određeno administrativno rasterećenje u obliku smanjenja opsega potrebne administrativne dokumentacije i to u postupku zaštite određenog proizvoda oznakama kvalitete, zaštićena oznaka izvornosti - ZOI, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla - ZOZP i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - ZTS kao i u postupku podnošenja zahtjeva za ovlašćivanje kontrolnih tijela koja provode postupak potvrđivanja proizvoda sa specifikacijom proizvoda registriranog naziva –ZOI,; ZOZP i ZTS, ukidanja obveze izvješćivanja (o broju korištenih nacionalnih znakova ZOI, ZOZP i ZTS te o proizvodnji i/ili stavljanju na tržište proizvoda s oznakama kvalitete i o provedenim promidžbenim aktivnostima za ove proizvode),

XIII. Sustav informacija u poljoprivredi

Zakon osigurava nastavak djelovanja Poljoprivrednog informacijskog centra (PIC-a) kao integriranog informacijskog sustava i Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava (TISUP-a) koji obrađuje podatke o cijenama i količinama pojedinih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pojedinih poljoprivrednih inputa s domaćeg reprezentativnog tržišta, provodi sustav kontrole podataka te sustav izvješćivanja o cijenama za nacionalne i potrebe Europske komisije.

Također se zbog poteškoća u provedbi poboljšava uređenje pitanja objave Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće) do 15. prosinca tekuće godine na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, te se nastavlja vođenje evidencija o proizvodnji i prometu brašna.

XIV. Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području poljoprivrede

Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području poljoprivrede sukladno odredbama Zakona obuhvaćaju:

1. inspekcijski nadzor korisnika mjera poljoprivredne politike iz članka 8. Zakona,

2. inspekcijski nadzor usklađenosti voća, povrća, banana s tržišnim standardima te sustava certifikacije u sektoru hmelja,

3. kontrolu transakcija koju provode države članice u vezi s provođenjem naknadne kontrole velikih korisnika potpora mjera organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, osim korisnika izvoznih potpora,

4. inspekcijski nadzor drugih područja uređenja ili organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda koja izrijekom nisu stavljena u nadležnost drugih inspekcija,

5. inspekcijski nadzor pravila o proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama,

6. službene kontrole ekološke proizvodnje i označavanje ekoloških proizvoda uz uzimanje uzoraka te inspekcijski nadzor ovlaštenih kontrolnih tijela za stručnu kontrolu u ekološkoj proizvodnji,

7. inspekcijski nadzor obavljanja poljoprivredne djelatnosti u poljoprivredi,

8. inspekcijski nadzor mjera prikupljanja podataka i izvještavanje o cijenama određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i određenih poljoprivrednih inputa,

9. službene kontrole zahtjeva kvalitete i označavanja hrane i hrane za životinje biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti.

XV. Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području stočarstva

Službene kontrole i inspekcijski nadzor u području stočarstva sukladno odredbama obuhvaćaju:

1. inspekcijski nadzor korisnika mjera potpora u stočarstvu i posebnih pomoći u sektoru pčelarstva,

2. kontrole tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, jaja i meso peradi, u proizvodnji,

3. kontrole definicija, oznaka i prodajnih oznaka u sektorima ili proizvodima: govedine i teletine, jaja i mesa peradi u proizvodnji,

4. kontrole uspostave i primjene ljestvice Unije za Masiranje i označivanje trupova u sektoru govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine,

5. kontrole ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila te posebnih odredbi u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda prema nadležnosti,

6. službene kontrole zahtjeva kvalitete i označavanja hrane i hrane za životinje životinjskog podrijetla na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti,

7. službene kontrole standarda kvalitete i označivanja hrane za životinje na razini proizvodnje i prerade hrane za životinje te maloprodaje bez obzira na podrijetlo,

8. službene kontrole sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka,

9. inspekcijski nadzor držanja i iskorištavanja domaćih životinja. 

 XVI. Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području jakih alkoholnih pića

Službene kontrole u području jakih alkoholnih pića u smislu Zakona obuhvaćaju:

1. inspekcijski nadzor pravila o jakim alkoholnim pićima kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje, korištenja sirovina i postupaka, pri stavljanju jakih alkoholnih pića na tržište,

2. službene kontrole pravila opisivanja, označivanja i prezentiranja jakih alkoholnih pića u proizvodnji i stavljanju na tržište,

3. službene kontrole zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića u proizvodnji i stavljanju na tržište.

XVII. Inspekcijski nadzori i službene kontrole u području kvalitete hrane

Službene kontrole u području kvalitete hrane u smislu Zakona obuhvaćaju:

1. službene kontrole zahtjeva kvalitete i označavanja hrane na razini proizvodnje, prerade i maloprodaje bez obzira na podrijetlo,

2. kontrole tržišnih standarda za mlijeko i mliječne proizvode, u proizvodnji i maloprodaji te pri stavljanju na tržište,

3. kontrolu tržišnih standarda za goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvodna pravila u odnosu na kvalitetu proizvoda u maloprodaji,

4. kontrolu ostalih tržišnih standarda, tržišnih mjera i pravila te posebnih odredbi u skladu s ovim Zakonom,

5. službene kontrole poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa oznakom ZOI, ZOZP i ZTS, korištenja oznaka ZOI, ZOZP i ZTS na razini maloprodaje, kao i službene kontrole na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, proizvodnje i prerade bez obzira na podrijetlo, nadzor nad radom kontrolnih tijela te sukladnost s drugim propisanim zahtjevima,

6. službene kontrole korištenja neobveznih izraza kvalitete s propisanim zahtjevima,

7. službene kontrole korištenja oznaka iz nacionalnog sustava kvalitete,

8. inspekcijski nadzor uvjeta za proizvodnju i stavljanje brašna na tržište.

Alan Vajda, mag. iur



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite