Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.10.2018

Prijedlog novog Zakona o vinu

Vlada Republike Hrvatske uputila je Saboru Prijedlog Zakona o vinu. Svrha novog Zakona o vinu je želja za konsolidacijom europskih i nacionalnih propisa u sektoru vinarstva i vinogradarstva, te uređenje pravne osnove za donošenje provedbenih propisa o nadležnostima na nacionalnoj razini.

Vinarstvo i vinogradarstvo uređeno je aktualnim Zakonom o vinu (NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14) i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14). Važeći Zakon o vinu donesen je 2003. godine i dosada je mijenjan radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09), radi uvrštavanja promjena naziva pojedinih provedbenih tijela, zbog osnivanja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo, NN 25/09, 124/10, 39/13), te zbog ukidanja Državnog inspektorata.

Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (u nastavku: Zakon o organizaciji tržišta) preuzeo je i primijenio pravnu stečevinu Europske unije tijekom procesa pridruživanja u području vinogradarstva i vinarstva. Tim Zakonom preuzete su odredbe EU o uređenju tržišta svih poljoprivrednih proizvoda, a dijelom su ukinute odredbe Zakona o vinu odnosno odredbe kojima se uređuje označavanje i zaštita zemljopisnog podrijetla, označavanje i zaštita imena vina, određene odredbe o uvozu i izvozu vina, o destilaciji vina, itd. Prijedlogom zakona pojašnjeno je da su tim promjenama u važećem Zakonu o vinu ostavljene na snazi odredbe koje uređuju sustav kontrole i stavljanja u promet vina, dok je primjena i implementacija šest europskih uredbi kojima se uređuje područje vinarstva i vinogradarstva provedeno kroz Zakon o organizaciji tržišta.

Ozbiljno stanje hrvatskog vinarstva i vinogradarstva vidi se iz statističkih podataka koji su navedeni u tekstu Prijedloga zakona. Stanje vinogradarstva i vinarstva prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2007. do 2016. godine je sljedeće: površine pod vinogradima su u 2016. godini manje za 9.000 ha (28%) u odnosu na površine u 2007. godini, proizvodnja grožđa i vina je realno za taj postotak manja i prema podatku za 2016. godinu proizvodnja vina iznosi 760.000 hl. Od alarmantnijih podataka bitno je istaknuti negativan trend povećanja uvoza i smanjenja izvoza vina. Pri tome je značajan porast količine stranih vina na tržištu Republike Hrvatske nastupio nakon 2013. godine otvaranjem tržišta Europske unije, ali je znatno porastao i uvoz vina iz trećih zemlja koje imaju bilateralne ugovore s Europskom unijom i preferencijalni tretman na uvoz vina pri čemu se posebno izdvaja Republika Makedonija iz koje se uvozi 17 milijuna litara vina godišnje. U razdoblju od 2013. godine izvoz stagnira tako da je sada na istoj razini kao i 2013. godine dok se uvoz gotovo udvostručio sa 13.176.401 litara uvezenog vina na 30.995.170 litara u 2016. godini.

Prijedlogom su istaknuti statistički podaci zaključno sa 2016. godinom, no jasan je trend povećanja uvoza prema izvozu tako da se i u 2018. godini može očekivati znatan trgovinski deficit u trgovini vinima i srodnim proizvodima. U dijelu službenih statističkih podataka o proizvodnji u sektoru vinarstva i vinogradarstva (2017. godina) u Republici Hrvatskoj ima 21.900 ha vinograda, dok se godišnja proizvodnja grožđa kreće oko skromnih 116.307 tona (5,3 tone/ha). Ukupna proizvodnja vina statistički se bilježi na oko 726.000 hektolitara. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: Agencija za plaćanja) i stanju u Vinogradarskom registru na dan 31. prosinca 2017. godine u registru je evidentirano 39.014 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju vinograde čija je ukupna površina 19.670,73 ha, kako se navodi u Prijedlogu zakona. Od ukupno 39.014 gospodarstava koja imaju evidentirane vinograde, na dan 31. prosinca 2017. u Vinogradarski registar upisano je 23.919 poljoprivrednih gospodarstva.

Novim Prijedlogom zakona uređuju se, između ostaloga, nadležnosti i ovlasti ovlaštenih javnih tijela za obavljanje stručnih poslova u području proizvodnje vina i voćnih vina, u dijelu poslova koji se odnose na postupak izdavanja rješenja za promet vina i potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, djelokrug poslova i ovlasti (Agencije za plaćanja) u dijelu poslova koji se odnose na Vinogradarski registar i prateće dokumente te djelokrug poslova i ovlasti ostalih subjekata u sustavu (marketinško označavanje) te upravni i inspekcijski nadzor (vinarske inspekcije) i prekršajne odredbe. Jedan od ciljeva novog zakonskog prijedloga je da se omogući usuglašeno postupanje tijela vezano za stvarne nadležnosti inspekcija za nadzor nad provedbom zakona s obzirom na to da je vino trošarinski proizvod, a vino i vinski proizvodi su sirovine za alkoholne destilate koji su također trošarinski proizvodi. Nadzor na proizvodnjom, prometom, označavanjem grožđa, mošta i vina pripada u nadležnost vinarske inspekcije dok je u nadležnosti Carinske uprave nadzor nad vinom kao trošarinskim proizvodom.

U Prijedlogu zakona navedeno je da je primijećen značajan rast sivog tržišta vina zbog kojeg nastaje potreba jasnog definiranja razlikovnog okvira koji bi razlikovao proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, tržišno orijentiranom obujmu. Cilj donošenja Prijedloga zakona je definirati jasan pravni okvir za gospodarsko obavljanje djelatnosti proizvodnje i u konačnici prodaje vina sa svrhom ostvarivanja dohotka s tržišno transparentnim uvjetima uz uključivanje alata za borbu protiv „sivog tržišta“, kako se navodi u Prijedlogu zakona u Ocjeni stanja.

U dijelu Prijedloga zakona Ocjena i izvori sredstava potrebnih za provođenje zakona navedeno je da, sa ciljem rasterećenja vinskog sektora od parafiskalnih nameta, cjelokupni troškovi vezani za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet i naknade za izdavanje rješenja za označavanje s kontroliranim podrijetlom više neće biti naplaćivani od proizvođača te će, umjesto toga, biti podmireni iz državnog proračuna. Također, navodi se da se ukidaju evidencijske markice, a sljedivost vina osigurat će se kroz druge mjere, čime se ukida i taj oblik parafiskalnog nameta.

Prijedlogom novog zakona predviđena je, unutar postojećeg sustava Upisnika poljoprivrednika, implementacija nove funkcionalnosti Vinogradarskog registra zbog čega će biti nadograđen postojeći informatički sustav Agencije za plaćanje u poljoprivredi, što je jedna od mjera kojom se novim Prijedlogom zakona želi poboljšati rad Agencije i olakšati rad proizvođača.

Roko Hranjec, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite