Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.9.2018

Promjene u pristupu izvanbračnoj zajednici u smislu izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status

Prema stajalištu Ustavnog suda, zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj postupno se razvijao u smjeru izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status te je danas, osobito u odnosu na imovinskopravne učinke izvanbračnih i bračnih zajednica, razlikovanje po ovoj karakteristici otklonjeno.

Obiteljsko pravo posebno je područje interesa svakog pojedinca, ali i struke i sudske pakse, i s ustavnog i konvencijskog aspekta. Ocjenjujući Obiteljski zakon iz 2014. godine, Ustavni sud je u rješenju U-I-3101/2014 od 12. siječnja 2015., istaknuo: „ObiZ/14 je sistemski zakon koji ima općedruštveni karakter i djeluje na osobne i statusne situacije svakog građanina. Načelno govoreći, sistemski zakon koji uređuje obiteljske odnose ima, više od bilo kojeg drugog zakona, kapilarne učinke na pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu jer ulazi u dom svakog čovjeka i izravno utječe na socijalnu stvarnost hrvatskog društva.“

Ustavni sud se pravnim položajem izvanbračne zajednice, u smislu članka 61. Ustava, bavio u Izvješću o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja (Izvješće Hrvatskom saboru broj: U-X-1457/2007 od 18. travnja 2007., Narodne novine, broj 43/07). Ta se neustavnost očitovala u nejednakom pravnom položaju u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu članova obitelj: izvanbračnih udovica, odnosno udovaca u odnosu na članove obitelji; bračne udovice, odnosno udovce. U Izvješću je Ustavni sud utvrdio da je u Republici Hrvatskoj obitelj pod osobitom zaštitom države, pa predstavlja zaštićeno ustavno dobro. S druge strane, brak i izvanbračna zajednica su Ustavom priznate zajednice. Ustavni sud je naveo da u odnosu na obitelj, Ustav ne čini razlike između bračne i izvanbračne zajednice. Obje vrste zajednica Ustavom su priznate i obje vrste uređuju se zakonom. Pri razmatranju problema vezanih uz priznavanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima, Ustavni sud je uvažio i činjenicu da su pravni učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca uređeni Obiteljskim zakonom (Narodne novine, broj 116/03, 17/04 i 136/04) te da u području nasljednih odnosa ostavitelja na temelju zakona nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim (članak 8. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju, Narodne novine, broj 48/03).

Ustavni sud je u odluci broj: U-III-3034/2012 od 21. veljače 2017. izrazio svoje stajalište o položaju izvanbračnih drugova u odnosu na bračne drugove u slučajevima kada je riječ o podmirenju porezne obveze. Podnositelj je u tom konkretnom predmetu, kao izvanbračni drug pokojne ostaviteljice, naslijedio više nekretnina. Podnositelj je isticao da je time što mu je nametnuta obveza plaćanja poreza na promet nekretnina napravljena neopravdana razlika u postupanju između njega, koji je nekretninu stekao nasljeđivanjem od izvanbračnog druga, i osoba koje nekretnine stječu nasljeđivanjem od bračnih drugova, budući da su ovi posljednji oslobođeni obveze plaćanja tog poreza. Smatrao je da je bio neopravdano stavljen u nejednak položaj prema osobama u bračnoj zajednici, jer je, za razliku od njih, bio dužan platiti porez na promet nekretnine koju je naslijedio iza smrti svoje izvanbračne družice. Ustavni sud je istaknuo da u konkretnom slučaju nadležna upravna tijela ni Visoki upravni sud nisu ni pokušali sagledati učinke svoga tumačenja odnosno primjene prava na podnositeljev slučaj u svjetlu ustavne i konvencijske zabrane diskriminacije odnosno u svjetlu dotadašnjeg razvoja zakonodavnog poretka u Republici Hrvatskoj u smjeru otklanjanja razlika između bračnih i izvanbračnih drugova kad je riječ o imovinskim pravima i o nasljeđivanju imovine. Ustavni sud je utvrdio da je u okolnostima konkretnog slučaja, uskim i mehaničkim tumačenjem pojma "bračni drug" u primjeni ZoPPN/97 od strane Visokog upravnog suda i upravnih tijela, došlo do povrede članka 14. u vezi s člankom 48. stavkom 1. Ustava.

O izvanbračnoj zajednici i nasljeđivanju

Obiteljski zakon (Narodne novine broj 103/15, u nastavku: ObiZ/15) je temeljni zakon kojim su uređeni odnosi vezani uz brak i izvanbračnu zajednicu u Republici Hrvatskoj. Člankom 1. ObiZ-a/15, između ostalog navodi se da se tim Zakonom uređuju brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca (...). Člankom 11. stavkom 1. ObiZ-a/15 propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Stavkom 2. članka 11. određeno je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Stavkom 3. članka 11. ObiZ/15 propisuje se da nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za njihovo ostvarenje, predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa.

Nasljeđivanje izvanbračnih supružnika uređeno je Zakonom o nasljeđivanju (Narodne novine, broj 48/03 i 116/03). Člankom 8. stavkom 2. Zakona o nasljeđivanju propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu toga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

Mjerodavne politike i načela domaćeg pravnog sustava – ponavljanje stajališta Ustavnog suda, kroz konkretnu kontrolu

Ovdje dajemo pozornost odluci Ustavnog suda, kojom je usvojena ustavna tužba, u kojoj je podnositeljica istaknula povrede Ustava učinjene pojedinačnim aktima tijela sudbene i upravne vlasti, kojima je odlučeno u postupku vođenom radi naplate poreza na nasljedstva i darove. Ustavni sud je odlukom broj: U-III-842/2017 od 1. ožujka 2018. ukinuo presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-3740/16-2 od 23. studenog 2016., presudu Upravnog suda u Splitu broj: Uslsav-501/15-7 od 13. svibnja 2016., rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak klasa: UP/II-410-16/14-01/67, ur. broj: 513-04/15-3 od 30. listopada 2015. i rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostave Split klasa: UP/I-410-16/2014-01/00148, ur. broj: 513-07-17-08-2014-003 od 14. veljače 2014. Predmet  je vraćen Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split, Ispostavi Split, na ponovni postupak.

U konkretnom slučaju podnositeljici je prvostupanjskim poreznim rješenjem utvrđena osnovica poreza na nasljedstva i darove u iznosu od 310.045,30 kuna te je na navedenu poreznu osnovicu utvrđen porez na nasljedstva i darove po stopi od 5% u iznosu od 15.502,26 kuna. Protiv prvostupanjskog rješenja podnositeljica je izjavila žalbu smatrajući da je ona, kao izvanbračni drug ostavitelja, oslobođena plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Konačnim upravnim aktom žalba podnositeljice je u cijelosti odbijena kao neosnovana. U obrazloženju konačnog upravnog akta upravno tijelo je napomenulo da za utvrđivanje imovinskih odnosa u izvanbračnoj zajednici, odnosno imovinskih odnosa izvanbračnih drugova, Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano oslobođenje od plaćanja poreza, niti taj Zakon sadrži odredbu prema kojoj bi izvanbračni drugovi, u smislu ostvarivanja prava iz ovog poreznog oslobođenja, bili izjednačeni s propisanim ovlaštenicima tog prava.

Protiv konačnog upravnog akta podnositeljica je pokrenula upravni spor. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev podnositeljice kojim je tražila poništenje upravnih akata u cijelosti, kao neosnovan, obrazloživši da u pravnom poretku Republike Hrvatske ne postoji pravna osnova na temelju koje bi podnositeljica, kao izvanbračni drug ostavitelja, bila oslobođena obveze plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Protiv prvostupanjske presude podnositeljica je podnijela žalbu, koja je u cijelosti odbijena kao neosnovana, uz obrazloženje da Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao lex specialis ne propisuje da bi izvanbračni drug bio oslobođen od plaćanja poreza na nasljedstvo i darove ili da bi bio izjednačen u tom smislu s bračnim drugom.

Ustavni sud je utvrdio da je u vrijeme donošenja upravnih akata u konkretnom slučaju bio u primjeni Obiteljski zakon iz 2003. godine (Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11, u nastavku: ObiZ/03-11), u kojem su članci 1., 3. i 258., sadržajno i u bitnom bili istovjetni člancima 1. i 11. stavcima 1., 2. i 3. ObiZ-a/15. U vrijeme vođenja upravnog i uspravnosudskog postupka u konkretnom slučaju, na snazi je bio Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15, u nastavku: Zakon o financiranju).

Ustavni sud je istaknuo da se zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj postupno razvijao u smjeru izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status te da je danas, osobito u odnosu na imovinskopravne učinke izvanbračnih i bračnih zajednica, razlikovanje po ovoj karakteristici otklonjeno. Donesen je novi Opći porezni zakon (Narodne novine,  broj 115/16, u nastavku: OPZ/16), čijim je stupanjem na snagu 1. siječnja 2017. prestao važiti Opći porezni zakon iz 2008. godine (Narodne novine, broj 47/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16). Članak 15., u stavku 1., OPZ-a/16, pod nazivom: „Položaj izvanbračne zajednice“, propisuje da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Postojanje statusa iz stavka 1. članka 15. utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.

Ustavni sud je u ovoj odluci istaknuo da u pravnom poretku Republike Hrvatske ne postoje okolnosti koje bi opravdavale različiti tretman u poreznoj politici između bračnih i izvanbračnih drugova. Na takav zaključak upućuju i odredbe sadržane u člancima 14. stavku 2., 48. stavku 1. i 61. stavku 2. Ustava. Ustavni sud posebno je istaknuo da je zakonodavnim promjenama u poreznoj politici, konkretno člankom 15. OPZ-a/16, propisano da se odredbe OPZ-a/16 i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga. Iako se taj zakon ne primjenjuje na slučaj podnositeljice, budući da se u postupku oporezivanja primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje, prema stajalištu Ustavnog suda, ipak ukazuje na činjenicu da su upravna tijela i Upravni sud zanemarili mjerodavne politike i načela domaćeg pravnog sustava. Ustavni sud je primijetio da u konkretnom slučaju ni nadležna upravna tijela ni Upravni sud nisu ni pokušali sagledati učinke svoga tumačenja odnosno primjene prava na podnositeljičin slučaj u svjetlu ustavne i konvencijske zabrane diskriminacije odnosno u svjetlu dotadašnjeg razvoja zakonodavnog poretka u Republici Hrvatskoj u smjeru otklanjanja razlika između bračnih i izvanbračnih drugova kad je riječ o imovinskim pravima.

Ustavni sud je ponovio stajalište izraženo u odluci broj: U-III-5989/2013 od 9. veljače 2016. (Narodne novine broj 25/16.): "Ako je u nekom konkretnom slučaju mjerodavan jedan zakon, ali združeni učinci tog i nekog drugog ili više drugih zakona izravno utječu na zakonska prava ili obveze stranaka, onda su nadležna tijela, uključujući sudove, bez iznimke dužni tumačiti sve te mjerodavne propise u njihovoj ukupnosti, polazeći od združenih učinaka koje oni proizvode za stranku u svjetlu osobitih okolnosti samog slučaja, stalno imajući na umu da njihove odluke ne smiju dovoditi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za samu stranku, a ponajmanje kršiti njihova ustavna prava ili objektivne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka." U konkretnom predmetu Ustavni sud je utvrdio da je u okolnostima konkretnog slučaja, uskim i mehaničkim tumačenjem pojma "bračni drug" u primjeni ZoFJLPRS-a od strane Upravnog suda i upravnih tijela, došlo do povrede članka 14. u vezi s člankom 48. stavkom 1. Ustava.

Zaključno

U recentnim odlukama u konkretnoj kontroli, u kojima se bavio poreznim predmetima, Ustavni sud je, kao npr. u odluci i rješenju broj: U-IP-3820/2009 i dr. od 17. studenoga 2009. (Narodne novine broj 143/09), istaknuo da Europski sud za ljudska prava (u nastavku: ESLJP) polazi od načelnog stajališta da je svako oporezivanje prima facie miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno člankom 1. stavkom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, budući da ono 'pogođenu osobu lišava imovine, to jest iznosa novca koji ona mora platiti' (Presuda Velikog vijeća Europskog suda u predmetu Burden protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 20. travnja 2008., zahtjev br. 13378/05, § 59.). Međutim, Konvencija ne lišava državu njezinih poreznih ovlasti: država ima pravo primijeniti zakone radi osiguranja plaćanja poreza. Takvo miješanje države u imovinu osoba općenito je opravdano na temelju članka 1. stavka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju, koji izrijekom propisuje 'pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni'. S aspekta nadzora koji provodi ESLJP, 'države, u načelu, ostaju slobodne iznaći različita pravila u području porezne politike' (Presuda Burden, § 65.). Ipak, Ustavni sud je istaknuo da ESLJP, slično kao i Ustavni sud u postupcima pokrenutim ustavnim tužbama, pridržava pravo sudske kontrole miješanja države putem poreznih mjera u privatnu imovinsku sferu pojedinaca u konkretnim slučajevima, „budući da je pravilna primjena članka 1. Protokola br. 1 predmet njegova nadzora“ (Presuda Burden, § 59.).

Ovim podsjećanjem na neke od važnijih odluka i rješenja Ustavnog suda u ovom području, skrećemo pozornost na značaj odluka i stajališta Ustavnog suda, kao i utjecaja i primjene stajališta ESLJP-a za domicilno pravo i sudsku praksu. Posebno je potrebno naglasiti razvoj zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i podizanje znanja i svijesti o neprihvaćanju diskriminacije u današnjem modernom europskom ustavnom i konvencijskom prostoru, s bilo kojeg aspekta, u okvirima jasno određenim i međunarodnim dokumentima i domaćim zakonima i sudskom praksom. Bitno je ponoviti stajalište Ustavnog suda da se zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj postupno razvijao u smjeru izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status te da je danas, osobito u odnosu na imovinskopravne učinke izvanbračnih i bračnih zajednica, razlikovanje po ovoj karakteristici otklonjeno. Pratili smo razvoj ovih stajališta i kroz zakonske promjene, ali i kroz stalno ukazivanje Ustavnog suda na potrebu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica u Zagrebu


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite