Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

14.9.2018

Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine

Analizom postojećeg sustava prikupljanja i vođenja registra državne imovine, Ministarstvo državne imovine zaključilo je da su podaci prikupljeni u postojećem Središnjem registru državne imovine, kojeg vodi to Ministarstvo, vrlo nehomogeni, netočni, nedovoljno određeni s obzirom na korisnike, upravitelje i vlasnike imovine te nepotpuni i neprikladni za preuzimanje.

Umjesto poboljšanja postojećeg stanja u sklopu Ministarstva državne imovine, Vlada je odlučila da će prikupljanje, upravljanje i nadzor nad podacima o državnoj imovini prepustiti Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva koji će ubuduće voditi Središnji registar državne imovine.

Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine upućen je od strane Vlade i prihvaćen je u prvom čitanju. Prema Prijedlogu, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva prikupljat će sve podatke o državnoj imovini, vodit će Registar imovine, pratiti i vršiti nadzor nad obveznicima dostave i nad upisima u Registar, javno objavljivati podatke i dr.

Bitno je napomenuti da svi podaci neće biti objavljeni. Člankom 7. Prijedloga određeno je da će Vlada uredbom pobliže utvrditi podatke koji se neće objavljivati, primjerice, osobni podaci ili podaci o imovini koja se koristi za potrebe obrane i državne sigurnosti.

Nadalje, Središnji državni ured neće provjeravati istinitost i vjerodostojnost podataka koje će obveznici dostavljati u registar, ali će provjeravati i nadzirati tijela koja su obveznici dostave podataka u registar.

Obveznici dostave i unosa podataka su (čl. 4. Prijedloga):

- proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

- jedinice lokalne samouprave

- jedinice područne (regionalne) samouprave

- proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

- trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

- ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

- ustanove kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave

- pravne osobe s javnim ovlastima.

Člankom 8. st. 4. Prijedloga određeno je da je ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar bit će u prekršaju ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene, u Središnji registar ne dostave sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa. Zaprijećene kazne kreću se od 10.000,00 do 100.000,00 kuna za obveznike dostave i 1.000,00 do 10.000,00 kn za odgovorne osobe obveznika dostave i unos podataka u Središnji registar.

Osim prikupljanja, klasifikacije i dostupnosti podataka o državnoj imovini, Središnji registar državne imovine trebao bi omogućiti proaktivnu objavu podataka – tzv. „otvoreni podaci“. Otvoreni podaci su podaci koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist.

Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (NN 67/17) propisano je da su informacije za ponovnu uporabu tijela javne vlasti dostupne korisnicima bez ograničenja i za slobodnu uporabu uz otvorenu dozvolu. Da bi se podaci i informacije smatrali otvorenima, trebali bi biti objavljeni u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren.

Još 2014. godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom započeo je projekt izgradnje Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO). Ciljevi projekta su:

- transformacija Registra iz administrativnog u upravljački sustav

- izrada novog modela podataka o imovini i s njom povezanih značajki

- reklasifikacija pojavnih oblika imovine u skladu s međunarodnim standardima

- omogućiti sveobuhvatan uvid u opseg i strukturu svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu RH, kao osnovu za kvalitetno i razvidno donošenje odluka o upravljanju imovinom

- omogućiti obveznicima dostave podataka on line pristup sustavu (elektronski unos i izmjenu podataka).

Prema tvrdnjama iz Ministarstva, podaci koji se prikupljaju u Središnjem registru državne imovine moći će se objavljivati kao otvoreni podaci završetkom i uspostavom projekta ISUDIO. Projekt ISUDIO omogućit će i spajanje Registra državne imovine sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) koji predstavlja temeljni registar u RH.

Odredbom članka 12. i 13. Prijedloga propisano je da danom stupanja na snagu Zakona, Središnji državni ured od Ministarstva preuzima poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra.

Državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima.

Neven Brkić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite