Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

6.4.2018

Pravni položaj vjerskih zajednica

Iako su vjerske zajednice formalno odvojene od države, očigledna je njihova povezanost s tijelima javne vlasti. Ta povezanost očituje se kroz financijsku podršku njihovom djelovanju, kao i kroz zajedničku suradnju u obavljanju različitih javnih poslova. Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica propisan je, među ostalim, i način stjecanja pravne osobnosti vjerskih zajednica.

Vjerske zajednice su pravne osobe sui generis. Njima zakonodavac ne određuje organizaciju, tijela upravljanja, njihovu hijerarhiju i nadležnosti, sadržaj i način očitovanja vjere, održavanja veza sa svojom središnjicom, udruživanje s drugim vjerskim zajednicama, kao i obavljanje drugih vjerskih poslova, pod uvjetom da to nije protivno Ustavu RH i pozitivnim zakonskim normama.

Shodno tome, vjerske zajednice slobodne su obavljati vjerske obrede u svojim ili zakupljenim odnosno unajmljenim prostorima, osnivati škole i učilišta bilo kojeg stupnja, vjerske škole i vjerska učilišta koja stječu pravnu osobnost i pravo javnosti u skladu sa zakonom, obavljati djelatnosti javnog priopćavanja, te imati pravo pristupa sredstvima javnog priopćavanja u vlasništvu RH.

Pri promicanju vjere i drugom svojem djelovanju ne smiju širiti netrpeljivost i predrasude prema drugim vjerskim zajednicama i njihovim vjernicima ili građanima bez vjerskog uvjerenja.

Pojam vjerske zajednice i uvjeti stjecanje pravne osobnosti

Crkva ili vjerska zajednica definira se kao zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjem svoje vjere, a koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica (Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, Nar. nov., br. 83/02). Iz toga proizlazi da je uvjet za stjecanje njezine pravne osobnosti da je vjerska zajednica, njezini organizacijski oblici i zajednice vjerskih zajednica upisana u evidenciju vjerskih zajednica.

No, pri tome se ne sprečava osnivanje udruga s pravnom osobnošću ili bez pravne osobnosti koju fizičke osobe osnivaju radi ostvarivanja svojih vjerskih uvjerenja i slobode vjeroispovijedi, pri čemu takve udruge nemaju položaj vjerske zajednice i ne mogu stjecati niti ostvarivati prava koja one imaju.

U važećem pravnom sustavu treba razlikovati dvije kategorije vjerskih zajednica:

- postojeće vjerske zajednice, odnosno vjerske zajednice koje djeluju kao pravne osobe u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu zakonskog propisa koji regulira njihov pravni položaj (Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica stupio je na snagu 24.7.2002.), i koje se upisuju u relevantnu evidenciju podnošenjem prijave za upis,

- novoosnovane vjerske zajednice, odnosno zajednice vjernika koje na dan stupanja na snagu zakonskog propisa ne djeluju kao vjerske zajednice ili koje će se osnovati nakon stupanja na snagu relevantnog zakona i koje se upisuju u evidenciju podnošenjem zahtjeva za upis.

Svojstvo pravne osobe vjerskim zajednicama omogućuje da mogu biti nositelji prava vlasništva i drugih stvarnih prava, da mogu osnivati trgovačka društva i ustanove, sklapati pravne poslove s pravnim i fizičkim osobama, osim ako je posebnim zakonima za pojedini slučaj propisana izričita zabrana vjerskim zajednicama da osnivaju određene pravne osobe ili su određeni mogući osnivači pravnih osoba među kojima nisu označene vjerske zajednice.

Vjerske zajednice, njihovi organizacijski oblici i zajednice vjerskih zajednica neprofitne su pravne osobe.

U evidenciju se, pored vjerskih zajednica, mogu upisati i njihovi organizacijski oblici za koje to zatraži vjerska zajednica, te zajednice vjerskih zajednica, pod uvjetima i na način propisan za upis postojećih vjerskih zajednica. Tu evidenciju vodi Ministarstvo nadležno za poslove uprave.

Upis u evidenciju vjerskih zajednica

Postojeće vjerske zajednice u prijavi za upis u predmetnu evidenciju iskazuju podatke o nazivu vjerske zajednice, sjedištu vjerske zajednice, o službi osobe ovlaštene za zastupanje vjerske zajednice te o pečatu i štambilju koje u svojem djelovanju rabi vjerska zajednica.

Novoosnovane vjerske zajednice, uz zahtjev za upis pored navedenih podataka, trebaju dostaviti i akt iz kojeg je vidljivo da vjerska zajednica ima najmanje 500 vjernika, akt iz kojeg je vidljiv sadržaj i način očitovanja vjere, obavljanja vjerskih obreda, područje i način djelovanja vjerske zajednice te akt iz kojeg je vidljivo da je prije podnošenja zahtjeva bila upisana u registar udruga najmanje pet godina.

U slučaju da je novoosnovana vjerska zajednica dio vjerske zajednice sa sjedištem u inozemstvu prema pravu te vjerske zajednice, uz zahtjev za upis mora se priložiti i suglasnost nadležnog središnjeg tijela vjerske zajednice sa sjedištem u inozemstvu.

Nadležno Ministarstvo, na temelju zahtjeva za upis u evidenciju, donijet će rješenje kojim se utvrđuje naziv i sjedište vjerske zajednice, datum upisa i evidencijski broj pod kojim se vjerska zajednica upisuje u evidenciju, utvrđenje da vjerska zajednica danom upisa stječe svojstvo pravne osobe te službu osobe ovlaštene za zastupanje vjerske zajednice.

Zahtjev za upis u evidenciju odbit će se ako nadležno Ministarstvo ocijeni da su sadržaj i način obavljanja vjerskih obreda i drugih očitovanja vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili na štetu života i zdravlja ili drugih prava i sloboda vjernika i drugih građana. Protiv rješenja Ministarstva kojim se odbija upis u evidenciju, kao i rješenja o brisanju iz nje, može se pokrenuti upravni spor.

Ministarstvo će donijeti rješenje o brisanju vjerske zajednice iz evidencije u sljedećim slučajevima:

- ako nadležno tijelo vjerske zajednice donese odluku o njezinom prestanku

- ako tijelo sudbene vlasti pravomoćno utvrdi da vjerska zajednica svojim djelovanjem poziva ili potiče na vjersku, nacionalnu ili rasnu mržnju ili drugi oblik nesnošljivosti među građanima Republike Hrvatske

- ako Ministarstvo u provođenju nadzora nad djelovanjem vjerske zajednice utvrdi da su sadržaj i način obavljanja vjerskih obreda i drugih očitovanja vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili na štetu života i zdravlja ili drugih prava i sloboda njezinih vjernika i drugih građana.

U slučajevima prestanka vjerske zajednice provodi se postupak njezine likvidacije po postupku i na način propisan za likvidaciju udruga. Također, nad vjerskim zajednicama može se provesti i stečaj u slučajevima nastupanja stečajnih razloga kao što su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Nakon podmirenja dugova vjerske zajednice, o njezinoj preostaloj imovini odlučit će se na način određen aktima vjerske zajednice. Ako tim aktima nije ništa određeno, tada imovina vjerske zajednice postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

Socijalna prava vjerskih službenika i polaznika vjerskih škola i učilišta

Svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, prava iz zdravstvenog osiguranja te prava iz socijalne skrbi sukladno posebnim propisima, dok redoviti polaznici vjerskih škola i vjerskih učilišta za pripremanje svećenika i drugih vjerskih službenika ostvaruju i prava u javnom prometu koja imaju i polaznici javnih škola i učilišta.

Vjerski službenici i namještenici s kojima je vjerska zajednica sklopila ugovor o radu ostvaruju prava iz radnog odnosa i po osnovi rada jednako kao i drugi zaposlenici.

Međunarodni ugovori sa Svetom Stolicom i ugovori od zajedničkog interesa za RH

Republika Hrvatska odnosno Vlada RH je sa Svetom Stolicom (subjektom međunarodnog prava) sklopila međunarodne ugovore kojima se uređuje pravni položaj Katoličke crkve u RH, i koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona kojim se uređuje pravni položaj vjerskih zajednica. Među najznačajnijim Ugovorima između Svete Stolice i RH su oni o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH, zatim o suradnji na području odgoja i kulture te pravnim i gospodarskim pitanjima.

Također, pitanja od zajedničkog interesa za Republiku Hrvatsku i neku ili više vjerskih zajednica mogu se uređivati i ugovorom kojeg sklapaju Vlada RH i vjerska zajednica. Ugovorima od zajedničkog interesa, primjerice, ustrojava se vjerski odgoj i nastava vjeronauka u ustanovama predškolskog odgoja te osnovnim i srednjim školama, dušobrižnička pomoć u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi (npr. posjeta, ispovijedi, posljednje pomasti svećenika ili druge osobe vjerske zajednice), dušobrižništvo u kaznionicama i zatvorima (održavanje vjerskih obreda), dušobrižništvo pripadnika Oružanih snaga i policije. Ti ugovori vrlo su značajni za vjerske zajednice jer se temeljem njih mogu dobivati sredstva iz državnog proračuna, sklapati brakovi s učincima građanskog braka, provoditi vjerski odgoj i nastava vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Ministarstvo nadležno za poslove uprave vodi posebnu evidenciju pravnih osoba Katoličke crkve u kojoj su zavedeni svi njezini organizacijski oblici, a koja je osnovana temeljem Protokola o načinu upisa pravnih osoba Katoličke crkve koji je Vlada RH sklopila 2002. s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Predmetni protokol zasniva se na međunarodnom ugovoru između Svete Stolice i Vlade RH o pravnim pitanjima, sukladno kojemu RH priznaje pravnu osobnost Katoličke crkve, odnosno svih crkvenih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskog prava. Isto tako, utvrđeno je da nadležna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe prema odredbama kanonskog prava, dok o tome obavještava nadležno tijelo uprave radi njihova upisa.

Financiranje vjerskih zajednica

Vjerske zajednice za svoje djelovanje neophodno moraju osiguravati i financijska sredstva, odnosno njihovo financiranje regulirano je relevantnim zakonskim propisom i Ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Shodno tome, vjerske zajednice svoje djelatnosti financiraju sljedećim sredstvima:

- prihodima od svoje imovine

- iz dobiti trgovačkih društava kojih su imatelji dionica ili udjela

- kroz obavljanje karitativne, odgojno-obrazovne, kulturne, umjetničke ili druge opće korisne djelatnosti, te prodajom vjerskih izdanja ili suvenira

- pružanjem vjerskih usluga

- od nasljedstva i darova

- od dobrovoljnih priloga (u novcu, uslugama ili radovima) fizičkih i pravnih osoba.

Sredstva za njezinu djelatnost osiguravaju se i iz državnog proračuna čija će se godišnja visina određivati ovisno o vrsti i značaju njezinih vjerskih objekata (kulturnom, povijesnom, umjetničkom …) te ovisno o njezinom djelovanju na odgojno-obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom i kulturnom području, te doprinosu nacionalnoj kulturi, kao i humanitarnom i opće korisnom djelovanju vjerske zajednice.

Iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se dodjeljivati i namjenske potpore, osobito za izgradnju i obnovu objekata vjerskih zajednica.

Za dobivanje proračunskih sredstva potrebno je podnijeti obrazloženi zahtjev za dodjelom nadležnom tijelu odnosno Ministarstvu financija.

Sukladno sklopljenim ugovorima sa Svetom Stolicom, iz državnog proračuna izdvajaju se i određena financijska sredstva za npr. financiranje troškova izrade i tiskanja udžbenika vjeronauka, katoličke škole s pravom javnosti uključujući i njezine djelatnike, za katolička visoka učilišta, te očuvanje i obnovu spomenika vjerske kulturne baštine.

Vjerske zajednice su izvan poreznog sustava, te su sukladno tome oslobođene od plaćanja poreza na promet nekretninama kada stječu vjerske objekte ili zemljišta za izgradnju tih objekata bez obzira na način stjecanja tih nekretnina (npr. nasljeđivanje, darovanje), na milodare ili darove građana, plaćanja carina i poreza na predmete koje primaju iz inozemstva, a koji služe vjerskim zajednicama odnosno njezinim svećenicima i drugim vjerskim službenicima za obavljanje vjerskih poslova.

No, vjerske zajednice, uključujući i Katoličku crkvu, koje se bave gospodarskom djelatnošću te na temelju nje ostvaruju prihode (npr. od zakupa, najma, izdavaštva …) obvezne su plaćati porez na dobit, s time da im se ostavlja mogućnost paušalnog plaćanja, ako iznosi prihoda od gospodarske djelatnosti za prethodno razdoblje nisu veći od 230.000,00 kuna.

S obzirom na različito tretiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj u pravnom i financijskom smislu, dovodi se u pitanje njihova jednakost pri ostvarivanju određenih prava, posebice iz razloga što zakonodavac zadržava diskrecijsko pravo prilikom odlučivanja kod sklapanja ugovora od zajedničkog interesa, kao i dodjeljivanja proračunskih sredstava. Stoga bi se trebali propisati jasniji i objektivniji kriteriji kako se određene vjerske zajednice ne bi nalazile u povlaštenijem položaju naspram drugih.

Bernard Iljazović


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite