Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

30.3.2018

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Formalno usklađivanje obrazovanja s tržištem rada na nižim razinama obrazovanja počelo je 2012. godine uvođenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru stupio je na snagu 2013. godine i uređuje povezivanje HKO-a s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja i posredno s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima drugih zemalja.

EKO i posljedično HKO rezultat su europeizacije obrazovnih politika. Ključna svrha ovih instrumenata jest da se svi ishodi učenja ispravno vrednuju i koriste u čitavoj Europskoj uniji. Obrazovanjem pojedinci stječu kompetencije koje su standardizirane odnosno normirane. Standardizacija znanja jedna je od pretpostavki bolje pokretljivosti radnika. Europskom gospodarstvu potrebna je mobilna radna snaga s usporedivim znanjima i stečenim profesionalnim vještinama. Nedostatak jedinstvene obrazovne politike identificiran je kao zapreka većoj mobilnosti radnika pa Europska unija koristi dostupne instrumente kojima u uvjetima posebnih nacionalnih politika stvara ujednačenu prepoznatljivost stečenih kompetencija.

Hrvatski kvalifikacijski okvir odnosi se na sve aspekte i aktivnosti u Republici Hrvatskoj vezane za priznavanje ishoda učenja i uspostavu mehanizama kojima se povezuje obrazovni sustav na svim razinama s tržištem rada. HKO uključuje razvoj i provedbu institucionalnih postupaka i procesa koji se odnose na osiguravanje kvalitete, ocjenjivanje i dodjelu kvalifikacija. Usklađivanjem obrazovnih programa s upisanim standardima kvalifikacija u Registru HKO omogućit će se brža prilagodba obrazovnih programa potrebama gospodarstva te poboljšati usklađenost obrazovne ponude s potrebama tržišta rada.

Važećim Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvedeno je 10 razina cjelovitih kvalifikacija (1., 2., 3., 4.1., 4.2., 5., 6., 7., 8.1. i 8.2.) koje reguliraju razine obrazovanja od osnovnog do poslijediplomskog. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-351/2016, od 20. travnja 2016., ukinuta je odredba članka 8. stavka 1. postavka 8. toga Zakona u dijelu koji je na 7. razini HKO-a specijalistički diplomski stručni studiji stavljao u istu kategoriju sa sveučilišnim diplomskim studijem i poslijediplomskim specijalističkim studijem te je zakonodavcu naloženo da doradi odredbe zakona kojima se postojećim kvalifikacijama pridružuju razine HKO-a.

Ustavni sud svoju odluku temelji na članku 65. stavku 1. Ustava RH (diskriminacija po naobrazbi) smatrajući da stručni specijalistički studiji ne mogu biti u istoj kategoriji sa sveučilišnim diplomskim studijem i poslijediplomskim specijalističkim studijem s obzirom na to da za stručne specijalističke studije nisu propisani posebni uvjeti pristupanja razinama 8.1. (poslijediplomski znanstveni magistarski studiji) i 8.2. (poslijediplomski sveučilišni doktorski studij) HKO-a kao što je to slučaj za sveučilišne diplomske studije i poslijediplomske specijalističke studije.

Ustavni sud predlaže razlikovanje kvalifikacija prema vrsti, uz već postojeće razlikovanje kvalifikacija prema razini što podrazumijeva mogućnost da određene kvalifikacije budu različite prema vrsti, a pridružene istoj razini HKO-a. Sud naglašava da je smještanje kvalifikacija koje se stječu završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija, sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija na istu razinu 7.1 u skladu s obvezujućim pravom Europske unije, konkretno s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005.).

Zakonodavac je prihvatio uputu Ustavnog suda i u saborsku proceduru uputio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je u veljači i prihvaćen. Sukladno zahtjevima suda, Prijedlog izmjena Zakona uvodi pojam vrste kvalifikacije koju definira kao karakteristiku prema kojoj se kvalifikacije razlikuju i dijele na kvalifikacije koje se stječu završetkom osnovnoškolskih, strukovnih, umjetničkih ili gimnazijskih srednjoškolskih programa te kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih ili sveučilišnih studija. Slijedom navedenog, na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija i to kvalifikacije stečene završetkom: a) preddiplomskih stručnih studija i b) preddiplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.1 smještaju se kvalifikacije stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija i b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.2 smještaju se kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija.

U pogledu pristupnih uvjeta onemogućen je pristup doktorskim studijima temeljem završetka specijalističkog diplomskog stručnog studija, propisujući da je preduvjet za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Prijedlogom zakona izmijenjene su i odredbe kojima se propisuje imenovanje i razrješenje članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala čime će se omogućiti i institucijama zastupljenima u Nacionalnom vijeću da predlažu razrješenje svojih predstavnika prije isteka vremena na koje su imenovani.

Prijedlogom zakona uvodi se priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja kao širi pojam koji obuhvaća:

1. priznavanje prethodno stečenih skupova ishoda učenja kao postupak u kojem se automatski priznaje posjedovanje skupa ishoda učenja iz Registra HKO-a i

2. vrednovanje kompetencija prethodno stečenih formalnim, neformalnim i informalnim učenjem koji uključuje postupak vrednovanja i ocjenjivanja kompetencija u skladu s unaprijed utvrđenim standardima propisanima odgovarajućim programom vrednovanja skupa ishoda učenja iz Registra HKO-a, a koji uključuje i postupak izdavanja potvrde ovlaštene pravne ili fizičke osobe o provedenom vrednovanju i posjedovanju skupova ishoda učenja.

S obzirom na to da je osnovna namjena HKO-a usklađivanje obrazovnih politika s politikama zapošljavanja, u njegovom razvoju i implementaciji sudjeluju brojni dionici: poslodavci, visoke škole, srednje škole, predstavnici vlade RH, ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te organizacija civilnog društva. U javnoj raspravi sa socijalnim partnerima odbačen je prijedlog po kojom bi stručni studiji bili degradirani na nižu razinu kvalifikacija. Hrvatski poslodavci i sindikati naglasili su da bi takva alternativna zakonska regulacija stručne studije učinila manje poželjnima za buduće studente što bi, pak, dugoročno dovelo do njihovog izbjegavanja od strane studenata i posljedično do njihovog zatvaranja. Napominju da bi se time ugrozila radna mjesta svih nastavnika i zaposlenika na preko dvadeset javnih i tridesetak takvih privatnih ustanova.

Predstavnici ministarstva znanosti i obrazovanja složili su se s prijedlogom socijalnih partnera ističući da iz prava Europske unije slijedi da se nepovoljni tretman onih koji su završili stručne studije u odnosu na one koji su završili sveučilišne studije ne može primijeniti na one koji su ih završili u državama članicama Europske unije u kojima bi ostvarili određena prava na tržištu rada. Kada bi Republika Hrvatska propisala nepovoljniji tretman za one koji su u Republici Hrvatskoj završili stručne studije u odnosu na one koji su završili sveučilišne studije, diskriminirala bi građane koji su odlučili studirati u Hrvatskoj u odnosu na one koji su stručne studije završili u drugoj zemlji članici Europske unije.

Željko Čižmek, mag. act. soc.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite