Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

5.10.2017

Višestruko otuđenje nekretnine i stjecanje prava vlasništva

Ako prodavatelj raspolaže istom nekretninom u dva različita pravna posla, postavlja se pitanje tko u tom slučaju stječe vlasništvo nekretnine. U jednom sudskom postupku bilo je riječi o otuđenju iste nekretnine ugovorom o doživotnom uzdržavanju, s jedne strane, i ugovorom o darovanju, s druge strane.

Prema članku 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. No, brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da stjecateljica nije postupila u dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopila pravni posao s otuđivateljem znala da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. Tim člankom propisano je i daodnos otuđivatelja s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, a koje nisu stekle vlasništvo nekretnine, uređuju obveznopravna pravila odnosno Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11).

Takav slučaj, kada je višestruko otuđena nekretnina predana u neposredan posjed jednoj osobi, i pitanje stjecanja prava vlasništva, razmatrao je Županijski sud u Varaždinu te je donio Odluku br. Gž-1770/14-2 od 20. siječnja 2015.

Dakle, u predmetu je bilo riječi o otuđenju iste nekretnine ugovorom o doživotnom uzdržavanju, s jedne strane, i ugovorom o darovanju, s druge strane. Prema ocjeni toga suda, riječ je o primjeni odredbe članka 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: ZV), koja regulira pravnu situaciju kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. U konkretnoj pravnoj situaciji konkurira stjecanje vlasništva na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe članka 116. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 52/71, 47/78 i 56/00), koji se primjenjuje na valjanost ugovora o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe članka 254. stavak 2. važećeg Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) i stjecanje vlasništva na temelju Ugovora o darovanju u smislu odredbe članka 479. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11).

Oba ugovora su ugovori kojima se provodi prijenos prava vlasništva s jedne na drugu osobu - na davatelja uzdržavanja prijenos vlasništva odgođen je do nastupa smrti na strani primatelja uzdržavanja, a kod darovanja darovatelj se obvezuje predati obdareniku, bez protučinidbe, stvar, u pravilu, trenutkom sklapanja toga ugovora. U tom smislu i prema ocjeni drugostupanjskog suda, postupanje drugotuženika nije bilo u dobroj vjeri u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, od koje odredbe pravilno polazi i prvostupanjski sud kod rješenja ovoga spora, jer je u trenutku kad je prvotuženica s njim sklopila Ugovor o darovanju znao da ona ima s njegovim pokojnim bratom sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju i da Ugovor o doživotnom uzdržavanju nije zakonito raskinut (u vrijeme sklapanja Ugovora o darovanju vodio se sudski postupak radi raskida predmetnog ugovora kod istog prvostupanjskog suda, koji je u međuvremenu pravomoćno okončan i tužbeni zahtjev je odbijen).

Osim toga, tužiteljice su se i nalazile (i nalaze se) u posjedu nekretnine koja je bila predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju, što su i prema ocjeni drugostupanjskog suda činjenice koje ukazuju na postupanje koje nije u skladu s pravnim standardom postupanja u dobroj vjeri na strani obdarenika, tj. drugotuženika. Upravo slijedom navedenog, tužiteljice su, kao nasljednice pok. davatelja uzdržavanja, legitimirane na podnošenje tužbe u smislu odredbe članka 125. stavak 2. ZV-a, kao što pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.

Dakle, u konkretnom slučaju, u konkurenciji ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o darovanju vlasnikom nekretnine smatrat će se davatelj uzdržavanja bez obzira na to što se obdarenik upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnu knjigu, ako je davatelju uzdržavanja nekretnina predana u posjed, a obdarenik u vrijeme sklapanja ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog nakon ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije postupao u dobroj vjeri.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite